Trvenja u Vijeću ministara: Revidirana strategija bi pogodovala nepresuđenim ratnim zločincima

Navodi kako je od augusta 2004. godine do danas proteklo skoro 16 godina i kako je neophodno da Revidirana strategija sadrži precizne podatke o tim predmetima, to jeste da sadrži potake koliko je predmeta okončano, koliko ih je u toku i u kojoj su fazi.

"Prijedlog strategije treba da sadrži aktivnosti koje se odnose na pojačani nadzor nadležnih rukovodilaca (glavni tužioci) nad radom onih tužilaca koji postupaju u ustupljenim predmetima ratnih zločina", istakao je on.

Prema njegovim riječima, nadzor treba da se fokusira na hitnost u rješavanju slučajeva, obzirno postupanje prema svjedocima kroz načelo efikasnosti, te pojačan nadzor zakonitosti i proceduralnog postupanja nadležnost tužilaca.

"To je glavni element koji nedostaje u Prijedlogu revidirane Državne strategije zbog kojeg ga mi, u ovoj formi, ne možemo podržati", kazao je Pivić, dodavši da prijedlog sadrži još niz drugih nedostataka.

Ustupanje predmeta lokalnim sudovima

Izvor iz pravosudne zajednice, koji je izrazio želju da ostane anoniman, objasnio je za Klix.ba da je u predloženoj Državnoj strategiji najproblematičnije to što je predviđeno ustupanje predmeta ratnih zločina nižim, lokalnim sudovima.

"U praksi imamo jako puno slučajeva gdje se određeni predmet ratnog zločina povlači po sudovima po 20 godina, jer se nakon prvostepene presude, pa drugostepene, ponovo vraća na suđenje", upozorio je naš izvor.

Navodi da bi se tek stvorio problem kada bi se više predmeta našlo na lokalnim sudovima, koji uopšte nisu kapacitirani da mogu procesuirati složenije predmete krivičnih postupaka i koji, naposljetku, nisu nepristrani.

"Neefikasnost Tužilaštva i Suda BiH mi daju za pravo da se zapitam kako bi tek izgledalo suđenje u predmetima ratnih zločina na lokalnom nivou, kada je naprimjer riječ o zločinima nad Bošnjacima u Bijeljini, nad Srbima u Sarajevu ili nad Hrvatima u Zenici", kazao je naš izvor.

Zamjenik ministra pravde Nezir Pivić slaže se sa ocjenom da davanje predmeta u rad nižim sudovima može dovesti u pitanje procesuiranje krivičnih djela ratnog zločina zbog nedovoljne kapacitiranosti tih sudova.

"Imamo primjere koji ne govore u korist niže rangiranih sudova kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina, to su predmeti koji se u proceduri nalaze oko 20 godina", rekao je Pivić za Klix.ba.

Problematična saradnja sa Hrvatskom

Pivić objašnjava da je u izvještajima Nadzornog tijela za provođenje Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u nekoliko navrata ukazivano na problem saradnje sa Republikom Hrvatskom.

"Neophodno je da se u Prijedlog revidirane državne strategije, pored 'održavanja redovnih sastanaka', uvrste i druge mjere poput izmjene pravnog osnova saradnje, koje bi vodile rješavanju problema saradnje i unapređenju saradnje sa nadležnim pravosudnim i policijskim organima zemalja u regiji", zaključio je Pivić.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac smatra, s druge strane, da je loše što se koči usvajanje Prijedloga revidirane državne strategije, prvenstveno zbog dugotrajnih procesa.

"Smatram da je to loše iz prostog razloga što proces dugo traje. BiH treba učiniti dodatne napore kako bi bili riješeni svi predmeti ratnog zločina. Proces utvrđivanje revidirane strategije traje od 2017. godine. To je veoma dugo", istakao je on.

Vijeće ministara

Revidirana strategija za procesuiranje ratnih zločina skinuta s dnevnog reda

Prema njegovim riječima, radna grupa za izradu revidirane strategije je imala 11 sastanaka i mjere su donesene jednoglasno.

"Ne vidim razlog zašto se to sada osporava. Ima nekoliko ključnih ciljeva, da se ubrza proces, da se procesuiraju najsloženiji predmeti i da se proces završi do 2023 godine", rekao je 6. februara Košarac.