Trišić-Babić uporedila 9. januar sa Hanukom pa poručila: Sveti Stefan je bio krsna slava kralja Tvrtka
U intervjuu za Glas Srpske, Trišić-Babić se osvrnula na to što je Ustavni sud BiH proglasio 9. januar neustavnim praznikom i diskriminatornim za nesrbe u RS-u.
"RS se ni pod kojim uslovima ne može odreći 9. januara. Ne možete se odreći nečega što se dogodilo i što je historijska činjenica. Pokušaji zabrane i brisanja sjećanja, ta vrsta kolektivne lobotomije, nisu uspjeli ni u mnogo represivnijim i monstruoznijim sistemima pa neće ni danas. To nema veze sa tim da li neko želi da vam nešto zabrani ili da li vi na to pristajete. To ima veze sa ljudskom prirodom. Kako ćete Srbima, u čijim je srcima 9. januar duboko važan, oduzeti pravo da ga obilježavaju? Ne možete", kazala je ona.
Zatim je neustavni praznik, koji u RS-u proslavljaju kao dan kada je nastao ovaj entitet, uporedila s jevrejskim praznicima, čime je Srbe uporedila s Jevrejima. Osim toga, tvrdi i da je Sveti Stefan, koji pravoslavci proslavljaju 9. januara, bio krsna slava Kralja Tvrtka.
"Kao što ni geta i koncentracioni logori nisu mogli zabraniti Jevrejima da slave Pashu ili Hanuku, tako ni danas niko ne može Srbima zabraniti da obilježavaju 9. januar. Osim toga, 9. januar nije datum koji je za Srbe važan isključivo u kontekstu Republike Srpske kao političke zajednice. To je i dan Svetog Stefana, prvomučenika među hrišćanima. On je bio krsna slava Nemanjića, ali i Tvrtka Kotromanića. Kao takav, 9. januar predstavlja dubok i nesporan temelj srpskog identiteta u BiH, mnogo stariji i snažniji od savremenih političkih odluka. Ako neko misli da će administrativnim zabranama umanjiti značaj 9. januara za Srbe, onda bi, tom logikom, mogao da krene i u zabranu djela 'O upravljanju carstvom' Konstantina Porfirogenita, koje ovaj prostor nedvosmisleno vezuje za srpski narod. Jer i to, iz današnje perspektive, može "kvariti" nečiju predstavu o sebi. To je, naravno, apsurd. Historija se ne ukida dekretima, a identiteti se ne brišu zabranama", rekla je Trišić-Babić.