Alarmantna situacija
56

Trgovina djecom sve izraženija u BiH: Završavaju u prosjačenju, ugovorenim brakovima i kriminalu

A. K.
Prosjačenje na ulicama Tuzle (Foto: A. K./Klix.ba)
Prosjačenje na ulicama Tuzle (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Trgovina ljudima sve je izraženija u BiH, a žrtve su uglavnom djeca, koja završavaju u prosjačenju, dogovorenim brakovima, seksualnoj eksploataciji ili kao izvršitelji krivičnih djela. Prevencija je moguća, ali naša zemlja ne raspolaže adekvatnim mehanizmima.

Situacija u Bosni i Hercegovini po pitanju eksploatacije djece je alarmantna, upozoravaju stručnjaci koji se bave ovom problematikom.

Tome doprinosi nepostojanje referalnih mehanizama za postupanje u slučajevima prosjačenja i svim drugim oblicima eksploatacije djece, te izostanak resursa u lokalnim zajednicama, koji će pružiti adekvatnu podršku onima koja su u riziku ili su već žrtve različitog oblika eksploatacije.

Veliki iznos novca za dobar život 14-godišnje djevojčice

Direktorica Udruženja Zemlja djece u BiH Mirsada Bajramović navodi da prosjačenje, odnosno prisilni ugovoreni brak nisu običaj i tradicija, već nasilje nad djecom, što je protuzakonito i predstavlja jedan od oblika eksploatacije djece i trgovine ljudima u našoj zemlji.

"Ovim su posebno pogođena djeca iz marginaliziranih zajednica, a jedan od primjera je kolektivni centar u Mihatovićima kod Tuzle, gdje se dešavalo da eksploatatori dođu te pod plaštom ugovorenog braka porodicama u ekstremno teškim uslovima nude velike sume novca za dobar život 14-godišnje djevojčice. U tom smislu, tako se naša djeca uvode u organizovanu kriminalnu mrežu trgovine ljudima", navodi Bajramović.

Mirsada Bajramović (Foto: A. K./Klix.ba)
Mirsada Bajramović (Foto: A. K./Klix.ba)

U prihvatilištu Centra za socijalni rad u Tuzli za četiri godine bilo je smješteno 51 dijete, a u proteklih 18 mjeseci na području ovog grada identifikovano je 60 mališana koji su bili u prosjačenju na ulici s roditeljima ili bez nadzora.

"Od njih 60, mali broj je vraćen u biološke porodice, jer oni nemaju uslove kako bi dijete mogli prihvatiti. Kada je riječ o sudbini te djece, ukoliko postoje hraniteljske porodice koje ih žele prihvatiti, ona se upućuju tamo, a u slučaju izostanka, šalju ih u ustanove socijalne zaštite, odnosno SOS sela, dječiji dom i slično", navodi Nedeljko Jurkić iz Centra za socijalni rad u Tuzli, a koji se bavi problemima trgovine ljudima, prosjačenja i nasilja u porodici.

Nedeljko Jurkić (Foto: A. K./Klix.ba)
Nedeljko Jurkić (Foto: A. K./Klix.ba)

Shodno dosadašnjoj praksi, kao jedan od pokazatelja na moguću sumnju u eksploataciju djece navodi se i njihov izostanak iz škole. Nastavnici bi nadležni centar za socijalni rad morali obavijestiti ukoliko se učenik bez adekvatnog opravdanja roditelja ne pojavi u školi tri dana, međutim, to se u svim dijelovima BiH ne primjenjuje. Razlog je nepostojanje jedinstvenog sistema djelovanja i borbe protiv eksploatacije djece u našoj zemlji.

"Ovo jeste praksa u TK, jer je Zemlja djece u BiH još 2014. kroz kantonalni protokol uspjela inkorporirati ovu obavezu obrazovnih ustanova. Međutim, to nije slučaj u ostalim dijelovima BiH. Za trgovinu ljudima se vežu stalne migracije i nije rješenje samo ako regulišemo i uspostavimo referalni mehanizam u TK, jer će onda djeca, odnosno eksploatatori koji ih iskorištavaju, otići u druge gradove i djelovati na još gori način", upozorava Bajramović.

Najbolji rezultati borbe u TK

Tuzlanski kanton trenutno ima najbolje rezultate kada je riječ o borbi protiv ovakve vrste kriminaliteta, a policija je na adekvatan način obučena za preventivno djelovanje, ali i krivično gonjenje. U ovoj regiji naše zemlje nadležni su dosad radili na predmetima djece u prosjačenju, seksualnoj i radnoj eksploataciji, ugovorenim brakovima te prisili na izvršenje krivičnih djela.

"Mi od 2017. kontinuirano procesuiramo ova krivična djela i zabilježeno je više predmeta. Kroz pojedinačne predmete smo uspjeli identificirati po više djece koju smo zbrinuli, odnosno njih pet ili šest, počinioce smo sankcionisali, imamo pravosnažne i nepravosnažne presude, a za neke od njih su u toku suđenja", kaže Mehmedalija Fišeković, inspektor istražitelj u Ministarstvu unutrašnjih poslova TK i koordinator kantonalnog koordinacionog tima za borbu protiv trgovine ljudima.

Mehmedalija Fišeković (Foto: A. K./Klix.ba)
Mehmedalija Fišeković (Foto: A. K./Klix.ba)

U oblicima trgovine ljudima navode se i krivična djela trgovine organima te prisilno služenje, ali ta praksa u našoj zemlji do sada nije zabilježena. Međutim, Fišeković navodi da nadležni moraju biti spremni i na ovakav oblik trgovine ljudima.

S druge strane, iz nevladinog sektora ukazuju na potrebu institucionalnog jačanja mehanizama za suzbijanje trgovine ljudima na državnom nivou. Na potrebu sistemske reforme u BiH ukazuju i međunarodne institucije, pokazujući primjer dobre prakse iz Tuzlanskog kantona, koji je 2016. uspostavio mobilni identifikacioni tim.

"U njemu zajedno rade predstavnici Centra za socijalni rad Tuzla, Zemlje djece u BiH, MUP-a TK i romski medijator. Njihov zadatak je da idu u marginalizirane ranjive zajednice u kojima su identifikovana djeca koja su u visokom riziku da postanu žrtve trgovine ljudima", pojašnjava Bajramović.

Težak povratak u društvenu zajednicu

Nakon što djeca budu otrgnuta iz ralja organiziranog kriminala njihov povratak u normalne društvene tokove je izuzetno težak.

"Vi kada identifikujete dijete kao potencijalnu ili već aktivnu žrtvu trgovine ljudima, zbrinjavate je u sigurnu kuću, međutim, nakon izlaska mi nemamo sistemskih programa za njihovu resocijalizaciju, odnosno reintegraciju u zajednici. Također, imamo djece čiji roditelji nisu eksploatatori i oni se ne zbrinjavaju u sigurnu kuću, već ostaju u okviru svoje porodice, a osim programa nevladinog sektora, nema niko drugi u sistemu da im može pomoći u povratku u obrazovni proces, pružiti psihološku podršku i slično", zaključila je Bajramović.

Ovog ponedjeljka obilježava se Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima, a tim povodom u Tuzli je upriličena podjela promotivnog materijala i razgovor s građanima, koji su se mogli upoznati i o detaljima Strategije suprotstavljanja trgovini ljudima u BiH u periodu od 2020. do 2023. godine.