Centar za uklanjanje mina BiH
0

Trebević do kraja godine bez mina

SRNA
Direktor Centra za uklanjanje mina BiH (BH MAK) Dušan Gavran vjeruje da stanovnicima ove zemlje od 2019. godine više neće prijetiti opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS), koje u ovom momentu prekrivaju 1683,44 kvadratna kilometra, odnosno 3,29 odsto teritorije BiH.

Pretpostavlja se da oko 220 000 mina i NUS-a ugrožavaju 1.630 zajednica u kojima živi više od 900.000 ljudi.

Nadu i optimizam da će ovaj veliki problem biti riješen narednih deset godina Gavran crpi iz Strategije protivminskog djelovanja, koju je u aprilu prošle godine usvojio Savjet ministara BiH.

"Dinamika deminiranja prvenstveno zavisi od raspoloživih finansijskih sredstava. Prema strateškom modelu za period 2009 - 2019. godina, očekuje se veće uključivanje domaće vlasti, a postepeno smanjenje donatorskih sredstava ", izjavio je Gavran za Srnu.

On je naveo da sredstva za ostvarenje plana godišnje u prosjeku iznose 80 miliona KM. Za ovu godinu do sada je obezbijeđeno oko 56 miliona, koja su većim dijelom prikupljena iz donatorskih izvora.

"Iako dosta međunarodnih organizacija napušta BiH, zainteresovanost donatora za ovu oblast je još uvijek velika. Od zemalja EU godišnje dobijemo između 1,5 do 2 miliona eura, a najveći donatori su Njemačka, Austrija i Norveška, čija nevladina organizacija "Norveška narodna pomoć " godišnje očisti 1.700.000 kvadratnih metara minirane površine zemljišta u BiH ", kazao je Gavran.

Ipak, dodao je on, SAD su i dalje vodeća zemlja u davanju donacija.

Samo u posljednje dvije godine BH MAK je dobio izviđačku opremu vrijednu 800.000 KM, 11 GPS - ova u vrijednosti 60.000 maraka - i više od 30 novih vozila. U toku je izrada baze podataka koja će strane donatore koštati 250.000 dolara.

"Stranci direktnim projektima podržavaju naš centar i često vrše revizije kako bi se uvjerili da li su njihovi pokloni pravilno upotrijebljeni. Oni ne vole da ih lažete, a mi im otvoreno ukažemo na sve naše eventualne propuste", kazao je Gavran i dodao da su sve dosadašnje revizije uspješno okončane.

Iako je novac ključni problem u procesu deminiranja, Gavran smatra da u BiH ima i drugih mehanizama koji na njega mogu uticati. Oružane snage BiH, civilna zaštita u oba entiteta i Centar za obuku pasa u Konjicu dobrom organizacijom posla godišnje mogu da očiste do 10 kvadratnih kilometara minirane površine.

"Jedan od problema sa kojima se suočavamo jeste stradanje ljudi koji, uprkos upozorenju, svjesno odlaze u područja sa minama. Nesreće se najčešće dešavaju u šumama gdje sijeku drva, beru šumske plodove ili sakupljaju sekundarne sirovine. U najvećem broju slučajeva stradali su ljudi od 20 do 45 godina starosti ", kazao je Gavran.

Mine, od kojih je od 1996. godine stradalo 1668 osoba, od kojih čak 487 smrtno, u 90 odsto slučajeva su domaće proizvodnje. Gavran kaže da demineri pronalaze i takozvane "mine iznenađenja", koje su ljudi sami pravili i koje su, zbog svojih specifičnosti, veoma opasne.

Ipak, naveo je Gavran, najubojitije su protivpješadijske odskočne mine PROM 1, koje su se proizvodile u domaćim fabrikama. Ove mine su napravljene od čelika, sadrže oko 450 grama eksploziva i prilikom aktiviranja iskoče iz zemlje 70 centimetara. Ubitačno dejstvo im je 50, a ranjavajuće 100 metara, pa osobe koje ih aktiviraju u 95 odsto slučajeva ne prežive.

U proteklih 10 godina od ove vrste mina poginulo je 40, a ranjeno 54 deminera. Gavran kaže da su sprovedene istrage pokazale da su sve nesreće prouzrokovane ljudskom nepažnjom.

"Demineri su uglavnom bivši učesnici rata koji su silom prilika prisiljeni da se bave poslom koji zahtijeva izuzetnu psihičku stabilnost. Nažalost, veliki broj ovih časnih i poštenih ljudi su zbog težine posla kojim se godinama bave i neizvjesnosti koja ih prati, psihički "razbijeni". O njihovim problemima niko u BiH ne razmišlja", kaže Gavran.

U 29 deminerskih organizacija u BiH akreditovano je 2.959 deminera, od kojih je samo jedna trećina trenutno zaposlena.

Prema Gavranovim saznanjima, u periodu kada kompanije ne rade, demineri primaju novčanu naknadu u iznosu od 400 KM mjesečno. U periodu rada deminer dnevno košta svoju agenciju između 120 i 150 KM.

Deminerske aktivnosti kreću dolaskom proljeća. Do sada je operacijama humanitarnog deminiranja redukovano 100,29 kilometara kvadratnih rizične površine, dok je 2.420 kvadratnih kilometara redukovano putem generalnog i sistematskog izviđanja.

Pronađeno je i uništeno 56.360 mina, što u prosjeku iznosi devet mina po hektaru, te 43.036 komada NUS-a. Gavran je podsjetio da je koridor prema Brčkom, Savi i Tuzli izuzetno zagađen ovim ubojnim sredstvima i da se na tom području rizične površine protežu i do četiri kilometra.

Govoreći o ovom području, Gavran je naglasio da su urbani dijelovi Sarajeva i Istočnog Sarajeva čisti i da će do kraja godine Trebević biti potpuno bez mina.

"Istočno Sarajevo je na potezu Vojkovići - Zlatište čisto, a dio prema Trnovu i šumski dijelovi od Zlatišta prema Istočnom Starom Gradu, Palama i Sokocu još treba da se čiste ", istakao je Gavran.

Direktor BH MAK-a je uvjeren da bi donošenje zakona o amnestiji ljudi koji žele da vrate oružje i minsko-eksplozivna sredstva koja još posjeduju znatno doprinijelo smanjenju stradanja ljudi. On ističe da već dvije godine bezuspješno traži da Parlamentarna skupština BiH sačini zakon koji će stimulisati stanovnike da predaju nepotrebna ubojna sredstva.

Dok se to ne uradi, dodao je on, ljudi će ih i dalje eksplozivna sredstva bacati u kontejnere, rijeke, šume, čime će ugroziti mnoge živote.