Treba li starosnu granicu za pravo glasa u BiH spustiti sa 18 na 16 godina?

Arnautović je naveo da bi trebalo razmotriti mogućnost da mladi od 16 godina dobiju aktivno i pasivno biračko pravo, odnosno da mogu glasati i biti birani. Naglasio je da je riječ o njegovom ličnom mišljenju, a ne zvaničnom stavu CIK-a. Kao primjere naveo je Njemačku i Austriju.

Prijedlog je dio šireg paketa njegovih ideja o reformi izbornog procesa, u kojem su i uvođenje obaveznog glasanja, biračke ID kartice, prelazak na D'Hondtovu formulu i viši izborni pragovi za koalicije.

Danas se glasovi u mandate u Bosni i Hercegovini pretvaraju Sainte-Laguëovom metodom. Kod obje metode broj glasova svake stranke dijeli se nizom brojeva, a mandati redom pripadaju najvećim dobijenim rezultatima.

Razlika je u djeliteljima: Sainte-Laguë koristi 1, 3, 5, 7..., a D'Hondt 1, 2, 3, 4... Zbog toga D'Hondtova metoda daje prednost velikim strankama, a Sainte-Laguëova je povoljnija za manje. Primjera radi, ako tri stranke osvoje 62, 24 i 14 posto glasova u izbornoj jedinici s pet mandata, po Sainte-Laguëu bi dobile tri i po jedan mandat, a po D'Hondtu četiri, jedan i nijedan mandat.

Šta se govorilo prije šest godina

Klix.ba je o ovoj temi pisao u junu 2020. godine. Tada je iz OSCE-a poručeno da je starosna granica za glasanje u nadležnosti svake države, da bi njena promjena zahtijevala izmjene izbornog zakonodavstva te da bi joj trebala prethoditi sveobuhvatna javna rasprava.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković tada je ocijenio da bi u normalnim okolnostima bilo smisleno razmotriti tu mogućnost, ali da postoje prioritetnija pitanja jer ni svi punoljetni građani nemaju pravo da budu birani. Smatrao je da bi, ako do promjene dođe, mladima to pravo u prvoj fazi trebalo dati na lokalnim izborima.

"Ljudi se demokratiji uče u lokalnim zajednicama", kazao je tada Sadiković.

Bio je rezerviran prema očekivanjima da bi se time znatno povećala izlaznost jer apstinencija birača, prema njegovim riječima, prvenstveno proizlazi iz nepovjerenja u institucije. Upozorio je i da bi mladi mogli postati predmet političkih manipulacija. Iz Asocijacije srednjoškolaca BiH tada su poručili da je teško generalizovati kako bi srednjoškolci reagovali na pravo glasa.

Austrija: prva u EU, iskustvo duže od 15 godina

Austrija je starosnu granicu sa 18 na 16 godina spustila 2007. godine, u okviru šire reforme izbornog zakona, i to za sve nivoe vlasti.

Istraživanje Eve Zeglovits i Juliana Aichholzera pokazalo je da je izlaznost 16-godišnja i 17-godišnjaka bila veća nego kod birača od 18 do 20 godina koji su glasali prvi put i nije bila znatno niža od prosječne izlaznosti.

Kasnija analiza službenih podataka s pet lokalnih, regionalnih i državnih izbora pokazala je da razlika u izlaznosti u korist 16-godišnjaka i 17-godišnjaka u odnosu na starije birače koji glasaju prvi put iznosi između 2,3 i 10 procentnih poena.

Slika nije jednoznačna. Na izborima 2013. godine austrijsko izborno istraživanje AUTNES zabilježilo je da je, prema izjavama ispitanika, glasalo 63 posto 16-godišnjaka i 17-godišnjaka, što je znatno manje od opće izlaznosti od 80 posto, a i njihov interes za politiku bio je niži. Austrija je reformu pratila i kampanjama namijenjenim najmlađim biračima.

Malta, Grčka i Estonija

Malta je promjenu uvodila u fazama. Mladi od 16 godina prvo su dobili pravo glasa na lokalnim izborima, a 2018. godine parlament je jednoglasno spustio granicu za sve izbore.

Prvi put su na parlamentarnim izborima glasali 2022. godine, a od 2023. mogu biti izabrani i za načelnike lokalnih zajednica, što je najbliže onome što Arnautović predlaže za pasivno biračko pravo.

U Grčkoj se glasa sa 17 godina, i to na državnim, općinskim, regionalnim i evropskim izborima.

Estonija mladima od 16 godina od 2017. dozvoljava glasanje na lokalnim izborima. Estonski parlament je ove sedmice usvojio i zakon kojim se od 2029. godine granica spušta na 16 godina za izbore za Evropski parlament, a dob za kandidovanje sa 21 na 18 godina.

Njemačka i Belgija: 16 samo za neke izbore

Njemačka, koju Arnautović navodi kao primjer, nije spustila granicu za izbore za Bundestag. Bundestag je 2022. godine spustio dobnu granicu za izbore za Evropski parlament, pa je 2024. godine pravo glasa dobilo oko 1,4 miliona 16-godišnjaka i 17-godišnjaka.

Na izborima za pokrajinske parlamente sa 16 godina glasa se u Brandenburgu, Bremenu, Hamburgu i Schleswig-Holsteinu. Za izbore za Bundestag potrebna je promjena Ustava, a u CDU/CSU-u smatraju da pravo glasa treba vezati za punoljetnost.

Belgija je zanimljiva jer, kao i Arnautovićev prijedlog, spaja glasanje sa 16 i obavezno glasanje. Pravo glasa za Evropski parlament 2024. godine dobilo je 270.000 mladih, dok granica za državne izbore ostaje 18 godina jer bi za njenu promjenu trebala dvotrećinska većina i izmjena Ustava.

Ustavni sud je odlučio da i registrovani 16-godišnjaci i 17-godišnjaci moraju izaći na izbore, ali je vlada odlučila da oni koji ne glasaju neće biti kažnjeni.

Škotska i Wales: glasaju i godinama kasnije

Škotska je granicu spustila na 16 godina za referendum o nezavisnosti 2014. godine, a od 2015. za sve škotske izbore. Vels je isti korak napravio kasnije, pa su 16-godišnjaci i 17-godišnjaci prvi put glasali na izborima za velški parlament 2021. godine.

Istraživanje univerziteta u Edinburghu i Sheffieldu pokazalo je da su mladi u Škotskoj koji su pravo glasa dobili sa 16 ili 17 godina i do sedam godina kasnije, na izborima 2021. godine, imali veću izlaznost od onih koji su prvi put glasali sa 18 ili više.

Istovremeno, nakon početnog povećanja nije zabilježeno trajnije povećanje drugih oblika političkog angažmana, poput potpisivanja peticija ili učešća na protestima, pa su autori preporučili jačanje političkog obrazovanja u školama.

Velika Britanija na korak od promjene

Zakon kojim bi se granica za sve izbore u Velikoj Britaniji spustila na 16 godina usvojen je u Donjem domu 2. septembra 2026. sa 411 glasova za i 102 protiv, a u Domu lordova je 14. septembra počela rasprava.

Pravo glasa bi dobilo 1,7 miliona mladih. Konzervativci i Reform UK se protive, a ankete pokazuju da je javnost podijeljena, s više protivnika nego pristalica, iako je podrška veća među mlađima.