Pune ruke posla
341

Tradicija duga 50 godina: Učenici Gazi Husrev-begove medrese svake godine kolju hiljade kurbana

Piše: A. Z.
Foto: N. G./Klix.ba
(Foto: N. G./Klix.ba)
Muslimani u BiH i širom svijeta sutra obilježavaju Kurban-bajram, blagdan tokom kojeg dobijaju priliku da se klanjem kurbana približe Allahu dž. š. i iskažu mu svoju zahvalnost na blagodati kojom ih obasipa. U tom procesu potvrđivanja predanosti Bogu već više od 50 godina učestvuje Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu, na čijem je imanju na Jarčedolima prošle godine zaklano 5.000 kurbana.

"Islamska zajednica u BiH tokom posljednjih nekoliko godina na više lokacija vjernicima servisira otprilike 20.000 kurbana. Dakle, izvršava uslugu nabavke, klanja i raspodjele kurbanskog mesa. Gazi Husrev-begova medresa ima najdužu tradiciju vršenja ovakve usluge za vjernike", kazao je za Klix.ba Dževad Pleh, pomoćnik direktora Gazi Husrev-begove medrese.

Cijela priča je ustvari i krenula od medrese, davnih 60-ih i 70-ih godina, kada ova ustanova usljed nedostatka sredstava nije mogla osigurati dovoljno hrane za svoje učenike. Nakon brojnih debata hafiz, profesor i imam Begove džamije Ćamil Silajdžić shvatio je da bi kurbansko mesto moglo poboljšati kvalitet ishrane učenika.

"On je prvi doveo svoj kurban pred Begovu džamiju, tu ga zaklao i meso dao medresi. Kad se to pročulo i drugi su se pridružili pa je kasnije bilo nekoliko stotina kurbana, zatim nekoliko hiljada, da bi medresa sada bila vodeća u servisiranju ovih usluga. Prošle godine smo imali 5.000 kurbana, očekujemo da će ih ove godine biti još više", ističe Pleh.

Većina kurbana se nabavlja od domaćih uzgajivača, o njima brinu učenici, a osim menzi medrese, meso se dijeli raznim ustanovama, udruženjima i javnim kuhinjama i ništa se ne baca. Ove godine svi viškovi će biti prerađeni i upotrijebljeni naknadno. Naravno, svoj dio, u skladu s propisima, dobijaju i osobe koje su platile kurban, a u cijelu priču uključene su i kantonalne inspekcije kako bi svi bili sigurni da je meso ispravno.

"Ljudi iz raznih razloga odlučuju da nama ukažu povjerenje. Kada odaberemo kurban, najbolje bi bilo da ga sedmicu ili dvije posebno hranimo i pazimo, pripitomimo ga i zavolimo. To je nešto više do klanja, to je prinošenje žrtve i izvršavanje Allahove naredbe. Ali, mnogi više vjeruju nama nego sebi, vjeruju da ćemo to uraditi kako treba i da će taj kurban ispuniti smisao i suštinu. Najbolje je to obavljati u prisustvu porodice, ali nemaju svi ljudi uslove. Osim toga, zakonski uslovi za klanje se sve više usložnjavaju, jer postoje bolesti koje ranije nisu postojale i veterinari insistiraju na mnogim stvarima koje se moraju ispuniti. Također, mora se voditi računa da kurban ne može biti oštećen, recimo, da mu nedostaje uho ili da ne može doći do mjesta klanja", ističe Pleh.

Kao kurban može poslužiti govedo koje je napunilo dvije godine i ušlo u treću te bravče koje je napunilo godinu i ušlo u drugu. U bravčetu, ovci ili kozi može biti jedan kurban, a u govečetu do sedam kurbana. Oni koji se udružuju u jednoj životinji moraju imati iste namjere, da kurban prinose isključivo radi približavanja Stvoritelju. Jedini propis koji je vezan za čin žrtve kurbana jeste da se spomene Božije ime, odnosno da se kaže "u ime Allaha" i "Allah je najveći", nakon čega se pušta krv.

Kurban je kao žrtvu dužan prinijeti punoljetan, pametan, slobodan i imućan musliman, odnosno onaj koji može izdvojiti novac pored životnih potreba. U našoj zemlji postoji uvjerenje da se kurban mora klati minimalno tri godine zaredom, ali to nema utemeljenje u šerijatu. Poslanik Muhamed s. a. w. s. kaže da Allahu nema dražeg djela koje čovjek može učiniti na Kurban-bajram od puštanja krvi kurbanu.

Kurban-bajram nastupa u utorak, 21. augusta, u 6:35 sati.