Topla, sigurna i čista energija - kojim putem ide Bosna i Hercegovina?

"Dva su puta. Prvi put vodi u još veće siromaštvo, uništen okoliš, nastavak zloupotrebe energije vode i zraka, da bi energetski magnati privatnog sektora mogli profitirati na izvozu energije u EU. Drugi put otvara vrata konstruktivnim rješenjima po mjeri čovjeka, usklađenim sa EU standardima za koje se Bosna i Hercegovina opredijelila. Mreža SEE SEP bira konstruktivni put. Na to ukazujemo kampanjom Topla, sigurna i čista energija - kojim putem ide Bosna i Hercegovina, u okviru koje je objavljena serija infografika", rekao je Zoran Ivančić, projekt koordinator SEE SEP mreže za BiH.

Infografike, koje se koriste u kampanjama u svih 7 zemalja regije, dizajnirala je mlada sarajevska umjetnica Ena Čabrić. One pokazuju da su i trenutno stanje u energetskom sektoru i planovi za razvoj energetskog sektora neusklađeni sa EU standardima. To znači da će energetski sektor predstavljati prepreku za evropske integracije i da će se morati naknadno uskladiti. Trošak tog usklađivanja finansirat će građani, bilo kroz poreze, bilo kroz povećanu cijenu energije.

Energetska politika BiH podijeljena je između vlada Federacije BiH i Republike Srpske, te su stoga u sklopu kampanje postavljeni vanjski oglasi u blizini ovih institucija u Sarajevu i Banjoj Luci, ali i u blizini delegacije Evropske komisije u BiH.

"Ako pođemo od toga šta je dobro za naše zdravlje, životnu sredinu i domaću ekonomiju, onda je to smanjenje gubitaka energije, povećanje efikasnosti korištenja energije, veća zaštita i svijest potrošača, te korištenje lokalnih obnovljivih izvora energije. Da bi se u tome uspjelo, potrebna je uključenost i posvećenost svih aktera u procesu - institucija, nezavisnih stručnjaka, udruženja i građana", rekao je Miodrag Dakić iz Centra za životnu sredinu u Banjoj Luci.

Mreža SEE SEP i njene članice u Bosni i Hercegovini, Fondacija CPI i Centar za životnu sredinu vjeruju da je promjena u našem društvu potrebna i moguća, da smo sposobni prepoznati prilike za bolju i održivu budućnost, pa čak i da je moguće sustići svjetske trendove u oblasti održivih energetskih politika. Budući da se u narednih deset godina u energetski sektor u regiji planira ulaganje od 30 milijardi eura, i da već osjećamo zdravstvene posljedice koje proizlaze iz korištenja prljavih tehnologija, ne smije nam biti svejedno u šta se ulaže i kakva će biti energetska budućnost nas i naše djece.

Infografike za sve zemlje Jugoistočne Evrope, na engleskom jeziku, kao i na lokalnim jezicima za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Hrvatsku, Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju, dostupne su ovdje.