{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


The Independent o genocidu u BiH: Ljudske duše su tako zle

A
10.4.2013. u 10:53
13
4
The Independent o genocidu u BiH: Ljudske duše su tako zle
13
The Independent o genocidu u BiH: Ljudske duše su tako zle
Poznati britanski list ''The Independent'' u autorskom tekstu Hebe Al-Adawy donosi potresnu priču o genocidu i zločinima počinjenima tokom rata u Bosni i Hercegovini, javlja dopisnik agencije Anadolija.
Autor podsjeća na strahote koje su preživjeli Bošnjaci i drugi nesrbi u Bosanskoj krajini.

“Kada je Kozarac pao u ruke srpskih snaga u prvim mjesecima rata, jedna po jedna, bošnjačke porodice su strpane iza bodljikave žice u Trnopolju, koncentracionom logoru koji je donosio najgora sjećanja Holokausta”, navodi se u tekstu.

Autorica teksta donosi potresnu priču tada sedmogodišnje Elmine Kulašić koja se spasila iz Trnopolja zajedno sa jednim djelom porodice, dok su njen otac i dvije starije sestre nestali.

“Rečeno nam je da su četnici vjerovatno ubili moju sestru koja je, inače, bila invalid, a silovali drugu. Rečeno nam je da je samo pitanje vremena prije nego ubiju i moga oca. Sjećam se svih riječi. Nije bilo suosjećanja u njima”, navode se riječi ove Bosanke u britanskom listu.

U tekstu se ističe kako su nekadašnje komšije "preko noći postali najgori dušmani".

“Tu regiju su nekada zvali draguljem Jugoslavije u kojem je obitavalo mnoštvo kultura pravoslavnih Srba, Hrvata-katolika i bosanskih muslimana, bivših komšija i prijatelja koji su postali neprijatelji”, piše The Independent.

Britanski list, također, podsjeća na genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, kao najgoreg prizora krvoprolića u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, kada je zaštićena zona Ujedinjenih naroda (UN) pretvorena u groblje za 8.000 Bošnjaka.

Nadalje, u autorskom tekstu Hebe Al-Adawy navodi se da je čak i mnogo godina poslije rata BiH još uvijek etnički podijeljena zemlja.

“U Kozarcu, kao i u drugim bosanskim mjestima, Tuzli, Mostaru i Srebrenici, rane su još uvijek otvorene. Sada se ogledaju u etnički čistim mjestima i liniji razdvajanja koja dijeli zemlju na srpski i nesrpski entitet. Negiranjem genocida i nacionalističkom retorikom političara, ideja pomirenja je samo obična riječ”, piše britanski list.

Međutim, list ističe činjenicu da i pored toga oni koji su preživjeli najteže zločine dolaze u svoja mjesta kako bi se prisjetili svojih mrtvih ili iskopali ostatke najmilijih u masovnim grobnicama.

Tako danas 27-godišnja Elmina Kulašić vratila u BiH gdje pokušava da učini sve kako se strahote genocida i stradanja ne bi nikada zaboravile i kako bi cijeli svijet iz toga naučio historijsku lekciju.

“Od 1992. moj san je bio da se vratim i da se ne osjećam etnički diskriminiranom. U Bosni nije baš sjajno. Ali sam se vratila kući jer želim da sama izaberem gdje ću živjeti, a ne da mi neko drugi to određuje”, istakla je Elmina za The Independent.

Elmina trenutno radi u Mirovnu fondaciju u Sarajevu (CPF) na projektu “Filma biblioteke genocida”, čiji cilj je da zabilježi 10.000 životnih priča o genocidu u Srebrenici.

Jedna od tih potresnih priča je i horor kroz koji je prošla danas 64-godišnja Fatima Alijić koja je sa mužem i tri sina živjela u Srebrenici sve do pada tog grada u maju 1995. godine.

“Izgubila sam muža i djecu i nikada ih ponovo nisam vidjela. Ustvari vidjela sam ih, kada su nas vozili kamionima iz Srebrenice. Vidjela sam ih poredane pored puta. Vidjela sam najmlađeg sina u jarku kako leži. Bio je bez glave. Nisam znala da ljudske duše i srca mogu biti tako zli”, kazala je Fatima u svome svjedočenju.

U tekstu se napominje će možda svjedočenja preživjelih u genocidu prekinuti šutnju o zločinima u BiH, ali rane, ipak, nikada neće zacijeliti.

The Independent prenosi riječi Fatime Alijić koja je kazala da se “genocidi i dalje dešavaju u svijetu''.

"Niko nije naučio lekciju iz Srebrenice”, zaključila je Alijić.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: