BiH
0

Terzić: Na kraju je borba za reforme u našoj zemlji dobila priznanje

FENA
"Poziv Bosni i Hercegovini za pristupanje Partnerstvu za mir predstavlja ogroman korak naprijed u procesu evroatlantskih integracija. Uložili smo mnogo truda i na kraju je borba za reforme u našoj zemlji dobila priznanje za ispravan put", riječi su predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića.

S priznanjem dolazi i obaveza, i to obaveza da pokažemo državotvornost i ozbiljnost da umijemo razgovarati, pregovarati i dogovarati kako bi se svim građanima BiH dala mogućnost da žive bolje i da ne budu zatočenici uskih shvatanja i sebičnosti", riječi su predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića.

Predsjedavajući je također na sastanku Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji je jučer održan u Bruxellesu, izjavio: "S priznanjem dolazi i obaveza, i to obaveza da pokažemo državotvornost i ozbiljnost da umijemo razgovarati, pregovarati i dogovarati kako bi se svim građanima BiH dala mogućnost da žive bolje i da ne budu zatočenici uskih shvatanja i sebičnosti".

Terzić je naglasio da EU zahtijeva i usuglašenu ekonomsku politiku na nivou BiH te ujedno zapitao: da li je to moguće u uvjetima kada se u zemlji ne može na vrijeme postići dogovor o formiranju vlasti, kada se budžeti donose bez zajednički usuglašenih temeljnih elemenata, kada je prisutna blokada jedinstvenog računa gotovo svaki mjesec, a ekonomija liči na vozilo čiji se točkovi kreću u različitim pravcima.

"Svrha pridruživanja Evropskoj uniji nije nada da se od dvije konfrontirane polovine napravi harmonična cjelina. Obratno: harmonična cjelina je preduvjet pridruživanja Evropskoj uniji. Temeljni preduvjet za to jesu fiskalna pravila i nezavisne fiskalne institucije, ali na prvom i najvažnijem mjestu je politička volja da se ostvari koordinacija", kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

On smatra da je uspostavljanje Nacionalnog fiskalnog vijeća dalo podlogu i nadu da će do koordinacije zaista doći. Ustvrdio je, među ostalim, da podaci u ovoj godini govore da Nacionalno fiskalno vijeće nije funkcioniralo kako je zamišljeno i da su na temelju odluke Fiskalnog vijeća BiH, koje je formirano odlukama vlada na svim nivoma, definirani budžeti za 2006. Najveći problem za 2007. je taj što Fiskalno vijeće nije postavilo ograničenja, posebno imajuću u vidu donošenje zakona u predizbornom periodu koji će predstavljati veliko fiskalno opterećenje.

"To su nerealni i neodrživi amandmani Zakona o staroj deviznoj štednji, koji će imati dodatna opterećenja na budžete na svim nivoima, dok je u Federaciji povećano opterećenje zbog Zakona o demobiliziranim borcima i Zakona o civilnim žrtvama rata. Iako smo ohrabreni očekivanim povećanjima prihoda, moramo biti svjesni da se ovakva drastična povećanja ne mogu očekivati u narednoj godini", upozorio je Terzić.

On je kazao da je u procesu planiranja budžeta za sljedeću godinu neophodno ograničiti potrošnju na nerazvojne dijelove budžeta, inače će biti propuštena šansa da se koristi novac od PDV-a za smanjenje poreza privredi, što je bio cilj "prilikom provođenja ove kontroverzne reforme".

Naglasio je i to da je privredi BiH potrebna pomoć. Tome je dodao da su deficit tekućeg računa koji se kreće oko 14 posto BDP-a i inflacija između šest i po te sedam posto rezultat pritiska domaće potrošnje stvorene povećanjem plaća i kreditne ekspanzije.

Ukazao je na potrebu jačanja fiskalne arhitekture u BiH kako bi se onemogućilo da razni nivoi vlasti bez ikakve koordinacije troše javne prihode, sve češće u korist sopstvene birokracije, a sve manje u korist privrede i građana.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je na kraju obraćanja zaključio da će se negativni efekti nekoordinirane politike osjetiti i u 2007. godini.

"A, kada se zna da u 2008. slijede lokalni izbori, nameće se pitanje koliko će biti ugrožena makroekonomska stabilnost BiH. Nakon više godina uspješne konsolidacije u ovoj godini oslabila je fiskalna disciplina. Nacionalno fiskalno vijeće nije lijek za sve, kako bi ekonomisti rekli, ali je način da se pregovara, dogovara i koordinira i da se prati provođenje usuglašene ekonomske politike. Uspostavljanje ovakve koordinacije dalo bi bolje temelje za borbu protiv najveće bolesti bosanskohercegovačkog društva, a to su korupcija i kriminal", kazao je Terzić.