Kako se navodi u priopćenju Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, pasivno pušenje povećava rizika nastanka raka pluća, bolesti dišnog sustava te bolesti srca i krvnih žila, dok kod djece izaziva akutne i kronične infekcija dišnih putova te reduciranu funkciju razvoja pluća.
Rezultati istraživanja federalnog Zavoda za javno zdravstvo pokazuju da Federacija BiH, u odnosu na zemlje u okruženju, prednjači u izloženosti stanovništva pasivnom pušenju. Tako čak 37,8 posto stanovništva navodi izloženost duhanskom dimu, dok u populaciji školske djece i omladine od 13 do 15 godina čak njih 87,8 posto navodi izloženost pasivnom pušenju u kući i na drugim javnim mjestima.
U cilju zaštite stanovništva Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje definiranje zakonskih mjera kojima bi se zabranilo pušenje na svim javnim mjestima i radnim ustanovama te zabranu pušenje u svim zatvorenim i otvorenim prostorima školskih, obrazovnih, zdravstvenih ustanova i prostora gdje se održavaju javne manifestacije.
Također, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuju zabranu ili ograničenje pušenja u svim ugostiteljskim objektima te klasifikaciju pasivnog pušenja kao kancerogenog faktora.