Čavoški tvrdi da je Izetbegović odbio sporazum o ustavnom preuređenju BiH, koji je prethodno parafirao, nakon što ga je tadašnji ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Jugoslaviji Warren Zimmermann upitao: “A zašto biste to morali da potpišete?”
“Izetbegović je znao da mora da bira između mira i suverenosti u BiH, i on je izabrao drugo, što je izazvalo rat u BiH... Odgovornost za rat u BiH pada na one koji su odbili Cutileirov plan, koji je bio pravedan”, rekao je Čavoški.
On je, na Karadžićevu sugestiju, kazao i da “tim planom nije bilo predviđeno nikakvo premještanje stanovništva... ni bilo kakvi nasilni obračuni, a kamoli genocid”. Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i progon Muslimana i Hrvata širom BiH, za teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Izetbegović je bio prvi predsjednik BiH, a umro je u oktobru 2003. godine. Prema svjedoku, tokom krize u BiH, Srbi su imali tri politike – očuvanje integriteta BiH u Jugoslaviji; a kada to nije bilo moguće, sporazum sa Muslimanima da bi BiH ostala u “krnjoj Jugoslaviji”; da bi na kraju, radi “mirne Bosne”, pristali i na nezavisnu BiH, uz uslov da, kao i drugi narodi, imaju svoju konstitutivnu, federalnu jedinicu.
Suprotstavljajući se nalazima eksperata Tužilaštva Roberta Donije i Patricka Traynora, za koje je rekao da su “sa simpatijama gledali na secesionističke snage u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH”, Čavoški je ocijenio i da “nije bilo ustavnopravnog osnova da se Jugoslavija razbije”.
Rekao je i da su Donia i Traynor pogrešno interpretirali ulogu Jugoslovenske narodne armije (JNA), “prikazujući da je ona branila isključivo srpske interese”, iako je njena ustavna dužnost bila da brani teritorijalni integritet i suverenitet Jugoslavije.
“Smatrao sam da je trebalo upotrijebiti JNA... i da je dužnost države da se brani i odbrani”, naglasio je Čavoški. Bosanski Srbi imali su, kako je kazao svjedok, “legitimno pravo da se organizuju” i “silom suprotstave razbijanju Jugoslavije”, odnosno “protivustavnom činu secesije”, protiv kojeg se nije mogao primijeniti “nikakav ustavni čin”.
Čavoški je slične odgovore davao i tokom ispitivanja kada mu je tužilac Alan Tieger predočavao dokumente prema kojima su Srbi po uputstvu Karadžićeve Srpske demokratske stranke (SDS) stvorili krizne štabove, kojima su, po optužnici, nasilno preuzimali vlast u opštinama.
Upitan o pomjeranju stanovništva koje su zagovarali Karadžićevi saradnici poput Nikole Koljevića, Čavoški je sugerisao da je to dozvoljeno, ukoliko je dobrovoljno, “kad se pomjeraju granice”. Nakon što mu je tužilac, u vezi sa Cutilierovim planom, citirao Karadžićeve riječi da neće potpisati ništa što bi “razdvojilo Srbe od Srba”, svjedok je izjavio da su sličan stav imale sve tri zaraćene strane.
Kredibilitet vještaka Odbrane tužilac Tieger je nastojao da ospori i navođenjem da je bio član tima za odbranu Karadžića dok se on nalazio u bjekstvu. Čavoški je to potvrdio, rekavši da mu je dokumente i spise od Karadžića dostavljao njegov brat Luka.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 15. aprila, prenio je BIRN Justice Report.
Svjetski dan "Star Warsa": Znate li koje je njegovo značenje i zašto se baš danas obilježava?
