Suljević, nekadašnji pripadnik Odjeljenja za protudiverzionu zaštitu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike BiH, pojasnio je da je u maju 1995. godine na ispitivanje dostavljeno nekoliko metalnih dijelova te bombe kako bi se utvrdila vrsta projektila.
"Dobili smo zahtjev Centra službi sigurnosti u kojem je navedeno da je 26. maja 1995. godine, oko 11.30 sati, iz pravca zapad-jugozapad doletio projektil, te se tražilo da odredimo o kojem projektilu se radi", ispričao je Suljević odgovarajući na pitanja Radovana Karadžića.
Tužilaštvo u Haagu tereti Karadžića, nekadašnjeg predsjednika RS-a i komandanta njenih oružanih snaga, za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja između 1992. i 1995. godine, kao i za učešće u progonima nesrpskog stanovništva s područja pod kontrolom bosanskih Srba.
Optužnicom mu se na teret stavlja granatiranje i snajpersko djelovanje po Sarajevu. Kako je opisano u optužnici, jedan od tih događaja je ispaljivanje modificirane aviobombe i nekoliko artiljerijskih granata, 26. maja 1995. godine, po stambenim zgradama u ulici Safeta Hadžića u Sarajevu, kada su dvije osobe teško ranjene, a 15 lakše.
Vatra na stambeni dio je prema navodima optužnice otvorena s teritorija koji je držala Vojska RS-a iz pravca zapad-jugozapad.
"U mišljenju smo specificirali šta je nesporno utvrđeno, a za tragove na kojima nije bilo karakterističnih oznaka napisano je da vjerovatno potiču od modificiranih avionskih bombi. Nesporno je da se radi o modificiranim aviobombama koje su imale tijela raketnih motora", kazao je Suljević.
Karadžić je svjedoku predočio i izvještaj o incidentu koji se dogodio 26. maja 1995. godine, a u kojem je navedeno da dvije granate nisu eksplodirale i na njima su pronađena obilježja "kukastog krsta".
"To su dvije druge granate, koje su vjerovatno pale u isto vrijeme. Jedno je ovo što je modificirana bomba, a drugo su ovi artiljerijski projektili. Nacistički znak sa kukastim krstom je bio utisnut, ali nije bila ispisana boja niti je označen nekim brojem", kazao je Suljević.
Karadžić je ponovno pitao kako to da nije identificirano nekom bojom ili brojem kada je Jugoslavenska narodna armija (JNA) morala prilikom remonta to da radi, na što je svjedok odgovorio da ne zna.
Karadžić je ponovno pitao svjedoka kome onda da se pripišu te granate kada nema oznake još od Drugog svjetskog rata. Svjedok je odgovorio da sve one granate koje su padale tokom opsade Sarajeva treba pripisati onima koji su ih ispaljivali.
"Nesporno je da je ispaljena sa srpskih položaja jer je toliko tih granata ispaljeno. Nemoguće da je su je ispalili nacisti. U sukobu su bili dvije strane, nije Armija BiH ratovala protiv same sebe", kazao je svjedok.
Prije početka unakrsnog ispitivanja Tužilaštvo je u spis uložilo 45 dokumenata, među kojima su zahtjevi Sarajevsko-romanijskog korpusa upućeni Glavnom štabu VRS-a, a u kojima se traži dodatna municija te avionske bombe.
Nastavak suđenja zakazan je za 17. august jer u ICTY-u slijedi ljetna pauza u radu, prenio je Justice Report.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
