Svjedoci terora iz 1944.: Kako je zemlja u Sarajevu godinama skrivala avionske bombe

Svjedoci terora iz 1944.: Kako je zemlja u Sarajevu godinama skrivala avionske bombe
221
Dž. L.
11.9.2019. u 18:28
154
komentara
221

dijeljenja
Svjedoci terora iz 1944.: Kako je zemlja u Sarajevu godinama skrivala avionske bombe
Na sreću onih koji su prije 75 godina svjedočili Drugom svjetskom ratu i bombardovanjima Sarajeva, dešavalo se i da avionske bombe ne eksplodiraju. Zaglavljen upaljač, slaba inercija ili nešto drugo spašavali su stotine života, što danas otkriva sarajevska zemlja iz koje proteklih dana gotovo da niču neeksplodirane avionske bombe.
U periodu od 2006. godine do danas pronađeno je deset neeksplodiranih aviobombi u Sarajevu, od čega čak četiri u posljednjih sedam dana, i to na istom gradilištu, što je iznenadilo i građane i pripadnike Federalne uprave civilne zaštite BiH. Riječ je o bombama GP 100 MK4 engleske proizvodnje razorne moći 1.000 libri. Stvarna masa ovih bombi je 485 kilograma sa 160 kilograma eksploziva.



Devet dosad pronađenih avionskih bombi u Sarajevu bile su engleske, a jedna američka. Kako su završile u jugoslovenskom Sedanu, kako su tada nazivali Sarajevo povezivajući ga sa Sedanom na rijeci Meuse gdje je pred njemačkom silom 1870. kapitulirao Napoleon III sa više od 100.000 vojnika, otkriva nam Sead Vrana, šef Odsjeka za uklanjanje eksplozivnih sredstava u FUCZ-u.

"Prvo bombardovanje Sarajeva bilo je krajem 1943. godine kada su dva aviona bacala bombe na ovaj grad. Sljedeće bombardovanje bilo je 8. septembra 1944. godine u okviru operacije Ratweek, a onda je u novembru nakon uspostavljanja Sremskog frona i preusmjeravanja željezničkog saobraćaja na prugu Višegrad - Rogatica, Sarajevo - Zenica, Doboj - Brod, bombradovana i trasa ove pruge. Pored toga, bombardovani su i aerodormi, a posljednje bombardovanje BiH bilo je 12. februara 1945. godine, a posljednje bombardovanje Sarajeva 19. decembra 1944. godine. Bombardovale su ga američke zračne snage te 205. bombarderska grupa Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Engleske koje su zajedno bile u sastavu Mediteranskog savezničkog strateškog vazduhoplovstva", priča nam Vrana.



Podsjećamo, historijske činjenice ukazuju na to da se upravo na lokaciji gdje su pronađene avionske bombe nalazio logor koji je 8. septembra 1944. bombardovan u operaciji Ratweek ili nedjelji pacova čija je meta bila pretovarna željeznička stanica Alipašin most.

Ono što je čudno pripadnicima FUCZ-a jeste kako otkrivene avionske bombe nisu pronađene prilikom izgradnje tvornice žice koja se nekada nalazila na ovoj lokaciji.



"Vjerovatno su promašene prilikom kopanja temelja. Inače, na ovoj lokaciji su prije rata pronađene 22 aviobombe. U Sarajevu imamo tu okolinu Alipašinog mosta u radijusu od dva kilometra na kojem se sumnja da bi moglo biti još neeksplodiranih avionskih bombi", kaže Vrana.

Ipak, kako dalje dodaje, jako je teško procijeniti koliko je tačno neeksplodiranih bombi.

"Možemo reći da ih otprilike od deset do 15 posto nije eksplodiralo. Ako računamo da je na Sarajevo bačeno nekih 1.100 tona bombi, onda bi to bilo otprilike 100 tona neeksplodiranih bombi. Poenta je što mi nemamo podatke koliko je bombi pronađeno i uklonjeno prije rata jer arhive nisu popunjene", govori nam Vrana.



Odgovor na pitanje zašto se na jednoj lokaciji nalazi ovoliki broj avionskih bombi, do sada četiri, krije se u činjenici da su engleski i američki bombarderi nosili od četiri do osam bombi. Stoga, kako kažu iz FUCZ-a, postoji mogućnost da će prilikom iskopavanja na sarajevskom graidlištu naići na još bombi.

"Sve zavisi odakle su letjeli bombarderi te da li im je Sarajevo bila primarna ili sekundarna meta, koju su količinu goriva nosili i slično. Oni su obično nosili od šest do osam bombi od 250 kilograma te od četiri do šest bombi od 500 kilograma. Te bombe imale su udarni talas u krugu od 150 metara, a kranja distanca na koju mogu baciti fragment je otprilike 1.200 metara", kaže Vrana.



Prilikom provođenja analiza, direktor FUCZ-a Fahrudin Solak priča nam kako su utvrdili kako postoji mogućnost da su Britanci i njihovi saveznici bombardovali ovaj dio Sarajeva prilikom povlačenja njemačkih snaga sa juga.

"Na ovom prostoru bila je ranžerna stanica, kao i depo te neka skladišta. U principu tih godina željeznička pruga bila je osnova transporta, pogotovo teške artiljerije, mehanizacije i goriva, zbog čega je bila predmet bombardovanja, isto kao i željeznički mostovi kakav je bio na rijeci Savi. Dio prema Bihaću također je bio dosta bombardovan. Sarajevo je prvo bilo meta Njemaca, a potom i savezničkih snaga. Definitvno svako živ je bacao bombe na BiH i Sarajevo. Imamo podatke da su i Južnoafrikanci i Brazilci to radili. Javljaju nam se građani čiji roditelji su tih godina bili u Sarajevu i pričali im šta se dešavalo. Kako kažu, jedna bomba raznosila je ljude po nekoliko metara u zrak", govori nam Solak.



Pripadnici FUCZ-a proteklih dana pokušavaju doći do saznanja koja vrsta bombardera je vršila bombardovanje Sarajeva u okruženju Alipašinog mosta.

Na pitanje kako je moguće da bombe nisu eksplodirale, Solak nam pojašnjava da je više razloga.

"Moguće je da su bile neispravne bombe. Na prvoj je bio zaglavljen upaljač, a na druge dvije upaljač je radio i opruga je imala svoje svojstvo. Važno je napomenuti kako taj upaljač može raditi i nakon više od 70 godina. Može biti da nije bila dovoljna jačina da se napravi inercija, kako je poremećen balans bombe u letu, kako je udarila u neku prepreku u terminalnoj fazi pada i slično. Moguće je kako ćemo pronaći još dvije bombe na ovoj lokaciji, ali i više njih. Ipak, vrlo je opasna i neobična situacija da bombe ovolike tonaže i ovakve konstrukcije nisu eksplodirale", kazao nam je Solak.



Stručni tim FUCZ-a do sada je uspješno deaktivirao i uklonio brojne avionske bombe. Iako uz detaljne analize uvijek pristupe svim potrebnim mjerama sigurnosti, kako da osiguraju sebe, tako i građane, nije nemoguće da ovakva bomba eksplodira i 75 godina poslije.

U posljednjih deset godina poginuo je veliki broj ljudi u Njemačkoj koji su radili na uklanjanju avionskih bombi. Solak nam također potvrđuje kako se nerijetko dešavaju nesreće sa ovakvim aviobombama, ali nada se da će njegov tim izgurati do kraja.



"Mi smo svaki put lično pored tih bombi. Ne radimo ništa čime bismo mogli ugroziti sebe, pa onda i sve ostale", kaže nam Vrana.

Kako saznajemo, uklanjanje današnje bombe bilo je teže jer je bomba bila uspravna u odnosu na prethodne tri koje su pronašli. Sve pronađene bombe bit će izmještene na sigurnu lokaciju izvan grad na kojoj će biti uništene.



I dok ulažu sve napore da osiguraju građane i uspješno uklone avionske bombe, od ovakvih neeksplodiranih gromada drugima nije bilo spasa i danas svjedoče svim tragičnim ratnim dešavanjima kroz koje je Sarajevo prolazilo od 1941. do 1945. godine.

Prema historijskim podacima, za vrijeme Drugog svjetkog rata, stanovništvo Sarajeva više je nego desetkovano. Samo prema osnovu fašističkog terora i genocida stradalo je 10,6 posto građana Sarajeva. Zajedno sa poginulim borcima taj se procenat penje na 12,9 posto, što znači da je skoro svaki osmi stanovnik Sarajeva stradao.
Prijavi grešku


Komentari (154)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...