Svim katolicima sretan Uskrs

Vaskrsenje Gospoda Isusa Krista, kako se taj praznik označava u kalendaru pravoslavne crkve, odnosno Uskrs - Vazam u rimokatoličkom kalendaru, ili samo Uskrs, kako ga imenuju protestantska, anglikanska, luteranska, baptistička ili druge zajednice nastale reformacijom rimokatoličke crkve, nosi epitet najstarijeg i najvećeg ili praznika nad praznicima, jer predstavlja samu suštinu kršćanstva.

Isus Krist, Mesija, koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djevice Marije i postao čovjek, došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, da bi, potom, uskrsenjem iz mrtvih pobjedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.

Bez uskrsenja sama Kristova žrtva ne bi imala nikakvog smisla, a kršćanstvo bi bila samo jedna lijepa priča.

Uskrs ima višestruki značaj, pored osnovnog - pobjede nad smrću, on je i nada za život budućega vijeka i osnova za ponovni Kristov dolazak kada će Sin Božiji konačno uništiti Sotonu - izvor zla, grijeha i smrti.

To je ujedno i najstariji kršćanski praznik, koji se praznuje još od prvih vremena kršćanstva. U crkvenom kalendaru nema stalni, fiksni datum. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se on praznuje u prvu nedelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevnice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.