U prisustvu velikog broja pravoslavnih vjernika, uz molitvu i čitanje Jevanđelja slavljena je najveća radost hrišćanskog svijeta i vjera u pobjedu života nad smrću.
Praznik vaskrsenja Isusa Hrista, je praznik nad praznicima na kome počiva novozavjetna vjera u spasenje. Prema hrišćanskim kanonima praznik Vaskrsenja slavi se tri dana.
Mitroplit je liturgiju započeo blagoslovom, a uslijedila je pričest vjernika, jer je početak vaskršnjeg slavlja istovremeno i kraj višenedjeljnog vaskršnjeg posta. Episkop je tokom liturgije kadio crkvu i vjernike kojim se simbolizira nevidljivo useljavanje Božije blagodati u vjernike. Na kraju lirurgije su u crkvu unijeti sveti darovi (hljeb i vino) kojima se vjernici pričešćuju.
U skladu s tradicijom, pročitana je vaskršnja poslanica poglavara Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarha Pavla i arhijereja u kojoj se podsjeća kako je Hristos svojim vaskrsenjem pobjedio grijeh, neprijatelja čovjekova - smrt, čime je pružena mogućnost spasenja za buduće generacije koje vjeruju.
Uz poziv vjernicima da u toj plemenitoj namjeri budu ustrajni, i uz podsjećanje da je imperativ hrišćana duhovna borba za dobro, u poslanici se ističe kako je SPC i Crkva kojoj Bog daje snagu da bude i Crkva dijaloga sa svim ljudima i narodima, sve prizivajući na prosvjećenje svjetlošću vaskrsloga Hrista.
"Ne zatvarajmo se u sebe, niti u uske granice svoga razuma, naprotiv svjedočimo svjetlost sebi i drugima... U ove dane radosti u vrijeme božanske milosti prema svima i svakome, ne možemo, a da se ne sjetimo ljudske nepravde i nasilja moćnika ovoga svijeta nad našim Kosovom i Metohijom, nad Srbijom i cjelokupnim srpskim narodom", kazao je u poslanici patrijarh Pavle, podsjećajuči na kosovski zavjet, te navodeći kako Kosovo i Metohija nije samo pitanje srpske teritorije, nego, prije svega i iznad svega, pitanje duhovnog bića srpskog naroda.
U poslanici se poziva na oprez prilikom prilaska "nezdravoj trpezi ponuda ovoga svijeta", na odbacivanje svega što je griješno i nehumano, te, istovremeno, na činjenje dobra, mir i slogu.
Na činjenje plemenitih djela i slijeđenje Hristovog primjera pozvao je i mitropolit dabrobosnaski Nikolaj, podsjećajući kako grijeh i mržnja prema bilo kome predstavljaju smrt duše.
"Takođe, pakost, gnjev, pohota, ljenost, mrzovolja, ogovaranje, kleveta, otimanje tuđeg, tiranija, genocid, krađa, nepoštovanje starijeg, ubistvo sebe i drugog, nevaspitanje djece, lažno svjedočenje protiv drugog, preljuba, silovanje, gordost, srebroljublje, razvrat svake vrste, zavist, neumjerenost u jelu i piću, lakomost, pijanstvo, očajanje u ljenosti, nerad i nemarnost prema svome vječnom spasenju - svi pobrojani i mnogi drugi grijesi smrt su duše, i grob tijela", kazao je mitropolit dabrobosanski Nikolaj, upućujući čestitke u povodu najradosnijeg hrišćanskog praznika.
Vaskrs se slavi od vremena prvih apostola, a na Prvom vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine ustanovljeno je da praznovati treba u prvu nedjelju punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevice. Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja, se prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol - prolivene krvi Hristove. Vaskrs hrišćani slave tri dana, a u pravoslavnoj crkvi vjernici razmenjuju pozdrave - Hristos vaskrse i - Vaistinu vaskrse!
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
