Ona je istakla da su to pokazali i podaci Svjetske zdravstvene organizacije, kao i to da su ovim poremećajima zahvaćene sve starosne dobi, napomenuvši da posebnu pažnju treba obratiti na djecu, adolescente i starije ljude.
Lakićeva je dodala i da su, kada se govori o mentalnim poremećajima, zastupljene sve socijalne grupe.
"Sigurno je da je u nekim uslovima ekonomske krize i opšteg siromaštva to, takođe, patogeni faktor koji mnogo doprinosi pojavi mentalnih problema i poremećaja", rekla je Lakićeva novinarima u pauzi edukacije za zaposlene u centrima za mentalno zdravlje.
Ona je naglasila da mentalno zdravlje treba shvatiti kao javno zdravstveni problem zbog masovnosti, posljedica koje ostavlja na kvalitet života.
Prema njenim riječima, akcenat se sve više stavlja na prevenciju i danas je u Banjaluci s ciljem poboljšanja kvaliteta usluga i povećanja zadovoljstva korisnika počeo proces edukacije timova centara za mentalno zdravlje koja se sastoji od rekonstrukcije, opremanja i edukacije.
Ona je istakla da prvi modul edukacije obuhvata članove timova centara za mentalno zdravlje i da predstavlja opšti koncept mentalnog zdravlja u zajednici, jer su se centri za mentalno zdravlje otvarali sekvencijalno od 1998. godine.
"Prvi centri su prošli edukacije, ali osoblje novih centara, koji se otvaraju, nisu imali prilike da dobiju znanja iz oblasti mentalnog zdravlja", rekla je Lakićeva.
Pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Milan Latinović rekao je da je u posljednje vrijeme u porastu broj osoba koje imaju mentalne probleme i bolesti.
Latinović kaže da se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, smatra da oko 450 miliona stanovništva ima određene mentalno-zdravstvene probleme.
"To je ogroman broj i kod ovih bolesnika veoma su izražene određene posljedice, odnosno suicid, onespobljenost za posao, tako da ova bolest i poremećaj značajno utiču i na ekonomsko-socijalni život svake zajednice, pa tako i RS", rekao je Latinović.
On je istakao da je u Republici Srpskoj usvojen novi model pružanja zaštite mentalnog zdravlja koji je orijentisan ka zajednici i realizovan putem uspostavljanja mreže centara za zaštitu mentalnog zdravlja.
Latinović je naveo da je do sada uspostavljeno 17 centara i dodao da će tokom ove godine biti uspostavljeno šest novih centara čime će biti zaokružena mreža od 23 centra za mentalno zdravlja.
"Za rad u ovakvim centrima potreban je mulitidisciplinaran tim koji u svom sastavu ima psihijatra, psihologa, medicinske tehničare i saradnike, kao što su socijalni radnici", rekao je Latinović.
On je naglasio da pacijenti mogu biti zadovoljni uslugom centara za mentalno zdravlje, ali da još predstavlja problem to što pojedini centri nemaju svog psihijatra.
Latinović je napomenuo da u RS nema detaljnijih istraživanja, ali je podsjetio da je krajem 2007. godine obavljeno istraživanje stanja mentalnog zdravlja kod boračke populacije, prema kojem je 93 odsto ispitanika pokazalo neki oblik depresivnosti.
"Ako znamo da se to prenosi na sve članove porodice onda sigurno je da je ukupnoj populaciji jako izražen problem mentalnog poremećaja", ocijenio je Latinović.
Edukacija za centre za mentalno zdravlje provodi se kroz projekat "Podrška zaštiti i unapređenju mentalnog zdravlja u RS", koji traje tri godine, a implementira ga Ministartvo zdravlja i socijalne zaštite RS zajedno sa italijanskom nevladinom organizacijom Čezvi.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
