"Razlozi znatnog povećanja broja zahtjeva za korištenje Javne kuhinje mogu se vidjeti u teškoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalaze građani, dodatno otežanoj ekonomskom krizom u Republici Srpskoj /RS/, ali i u većoj informisanosti građana o postojanju Javne kuhinje Crvenog krsta", pojasnila je Radonjićeva.
Prema njenim riječima, u Banjaluci egzistiraju dvije Javne kuhinje, od kojih se jedna nalazi u prostorijama Gradske Organizacije Crvenog krsta, u Ulici Mladena Stojanovića, dok se druga nalazi u Mjesnoj zajednici Borik, a njihove usluge svakog mjeseca koristi 400 lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe.
"Javnu kuhinju mogu koristiti sva lica za koja se, na osnovu priložene dokumentacije i stručnog uvida u porodične i lične prilike u kojima lica žive, procjeni da su ispunjeni uslovi za ostvarivanje ovih prava", dodala je Radonjićeva.
Kao poseban problem u javnim kuhinjama, Radonjićeva je istakla ograničen broj obroka, jer broj korisnika premašuje broj obezbjeđenih obroka.
"Ukoliko se uzme u obzir da je 1500 lica u ovoj godini kod Centra za socijalni rad Banjaluka predalo zahtjev za jednokratnu novčanu pomoć, jer se nalaze u stanju socijalne potrebe, može se očekivati još veći porast broja zahtjeva za korištenje javne kuhinje", smatra Radonjićeva.
Ona je pojasnila da Javna kuhinja Crvenog krsta u saradnji sa Javnom ustanovom Centar za socijalni rad Banjaluka obezbjeđuje besplatne obroke.
Korištenje Javne kuhinje Crvenog krsta spada u katalog proširenih prava iz socijalne zaštite, koja građani Banjaluke ostvaruju posredstvom Centra za socijalni rad Banjaluka, a na osnovu Odluke Skupštine grada Banjaluka o proširenim pravima iz socijalne zaštite.
Gradska organizacija Crvenog krsta i Centar za socijalni rad Banjaluka potpisali su Memorandum o saradnji na osnovu koga se vrši provođenje ove usluge. Javna kuhinja Crvenog krsta finansira se iz budžeta Grada Banjaluka.
