"Posebne probleme u sticanju odgovarajućeg obrazovanja imaju djeca s poteškoćama u razvoju i onesposobljenjima. Isto to važi, ali iz različitih razloga, i za mnoge etničke manjine. Skoro 32 posto onih koji završe osnovnu školu (uzrast od šest do 15 godina), ne nastavlja sa srednjom školom. Osim toga, ovaj broj skriva značajan disparitet između učenika iz siromašnih i bogatijih domaćinstava: 43 posto iz prve i 23 posto iz druge grupe učenika ne nastavljaju sa srednjim obrazovanjem. Ovaj raskorak još je izraženiji u visokom obrazovanju, gdje samo 9,3 posto učenika iz siromašnih porodica pohađa fakultet, dok je procenat učenika iz bogatih porodica tri puta veći – 27,3 posto“, stoji u studiji.
Samo 15 posto romske djece ide u osnovnu školu
Zbog niskog stepena obrazovanja siromaštvo se zadržava iz generacije u generaciju. Iznenađujućih 31,5 posto učenika koji završe osnovnu školu ne nastavljaju pohađati srednju školu. Prema podacima studije, razlog za ovo su siromaštvo i slab uspjeh. Posebno je ugrožena romska populacija, i prema nekim izvorima, samo 15 posto romske djece obuhvaćeno je osnovnim obrazovanjem – ili čak i manje. Među posebno rizične srupe spadaju i djeca s poteškoćama u razvoju, kao i djeca roditelja s niskim stepenom obrazovanja. Stopa upisa u škole u BiH komparativno jeste visoka i iznosi 94 posto školskih obveznika (mladih i djece).
"Ipak, ova stopa nije dovoljno visoka za jednu modernu, evropsku zemlju koja ima ambicije pridružiti se Evropskoj uniji. Zadatak Milenijskih razvojnih ciljeva jeste da do 2015. svi dječaci i djevojčice u BiH završe osnovnu školu i, samim tim, da se do 2015. ostvari 100 posto upisa u bazično osnovno obrazovanje", navodi se u studiji.
Studija potcrtava da bez obzira na to što pravo na obrazovanje jeste osnovno ljudsko pravo, mnoga djeca i mladi u BiH ne mogu to ostvariti zbog brojnih razloga koji im stoje na putu.
Siromaštvo najčešći razlog nepohađanja škole
"Prvenstveno, osnovno obrazovanje bi zaista, a ne samo prividno, trebalo biti besplatno, što podrazumijeva obezbjeđivanje udžbenika, pribora i svesaka svakom učeniku, besplatnu užinu i prevoz do škole", ističu autori studije.
Ovim istraživanjem, u kojem su učestvovali zaposlenici u školama i institucijama nadležnim za obrazovanje, došlo se do podataka da su najčešći razlozi nepohađanja i napuštanja osnovne i srednje škole teško materijalno stanje u porodici, nedostatak podrške roditelja, gubljenje volje i želje za školovanjem, problemi sa zakonom.
U nešto manjem broju slučajeva navodi se i neodgovarajuće obrazovanje roditelja, zasnivanje bračne ili vanbračne zajednice, zahtijevanje roditelja od djeteta da radi i slični problemi.
"Svi navedeni razlozi dobijeni istraživanjem su ozbiljni problemi koje bi se trebalo pomno pratiti, kako u školama, tako i u ostalim nadležnim institucijama. Da bi se moglo raditi na rješavanju tih problema, potrebno je identificirati djecu i mlade koji spadaju u tu kategoriju, odnosno ažurnom bazom podataka i umreženošću institucija nadležnih za obrazovanje obezbijediti protok informacija kako bi se identificirala ova kategorija, a time i lakše djelovalo na suzbijanju problema neupisivanja i napuštanja školovanja", jedna je od preporuka studije.
Srednju školu napuštaju i zbog sukoba sa zakonom
"Ovakva jedinstvena baza umnogome bi pomogla rješavanju problema nepohađanja i napuštanja školovanja. Postojale bi informacije koje bi omogućile individualan prilazak svakom djetetu koje je napustilo osnovnu ili nije upisalo srednju školu, sve u cilju da se zajednički pokuša prevazići problem te omogućiti nastavak njegovog školovanja", preporučuje se.
Podaci dobijeni istraživanjem pokazuju da djeca koja u najvećem broju ne pohađaju i napuštaju osnovnu školu su Romi i djeca iz porodica koje se nalaze u stanju socijalne potrebe. Kada je riječ o srednjem obrazovanju, prvenstveno se izdvajaju mladi koji su u sukobu sa zakonom i mladi iz porodica u stanju socijalne potrebe.
Problem na koji je, prema preporukama i zaključcima studije također potrebno obratiti veliku pažnju, jeste povezanost obrazovnih profila s potrebama na tržištu rada.
Nijedna institucija nema adekvatnu bazu podataka
"Profesionalna orijentacija veoma je bitan faktor za dugoročno uspješan razvoj društva. Nakon obavljenog istraživanja zaključeno je da nijedna od institucija ne posjeduje kvalitetnu i sveukupnu bazu podataka o postojećem problemu. Komunikacija među institucijama o djeci koja napuštaju i nepohađaju školu postoji, ali samo između škola i nadležnih institucija. Ono što nedostaje jeste međusobna komunikacija i saradnja između svih institucija istovremeno, i tek kada se uspostavi zajednička baza podataka i međusobno se uvežu institucije – moći će se efikasnije i sveobuhvatnije rješavati ovaj veoma bitan problem", stoji u studiji.
Studija "Nepohađanje i napuštanje obrazovanja" urađena je za potrebe programa YERP-Program zapošljavanja i zadržavanja mladih kojeg je podržao Fond za dostizanje milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F) i finansirala Vlada Kraljevine Španije.
Program YERP zajednički provode UNDP, UNICE, UNFPA, IOM i UNV u partnerstvu sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitetskim ministarstvima za rad i obrazovanje, Agencijom za statistiku BiH, entitetskim agencijama za statistiku, zavodima za zapošljavanje u cijeloj zemlji, osnovnim i srednjim školama, općinama i ruralnim zajednicama, pojedinačnim poduzećima, te udruženjima iz privatnog sektora i organizacijama civilnog društva.
Tekst je objavljen na portalu Zasvakodijete.ba.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
