Sve manje studenata na sarajevskim fakultetima, a sve više ih traži smještaj u domovima
U posljednjih deset godina broj studenata upisanih na Univerzitet u Sarajevu smanjen je za više od 2.000. Pored činjenice da sve više mladih po diplomu odlazi u zemlje Evrope i svijeta, mnogi koji su prije mogli studirati jedino u glavnom gradu, sada imaju priliku obrazovati se i u svojim kantonima. Državni, kao i privatni fakulteti su otvoreni u skoro svim većim gradovima u BiH.
Prazno 200 kreveta u domovima
Iako je pao broj studenata u cijeloj BiH, za razliku od prošle godine kada je u studentskim domovima u Nedžarićima i na Bjelavama u Sarajevu bilo smješteno ukupno 1.340 studenata, ove godine je povećan broj na 1.500. Međutim, s obzirom na to da je kapacitet Studentskog centra Sarajevo 1.700 kreveta, i ove godine ostaje prazno 200 mjesta.
"Renovirali smo osmi sprat u Nedžarićima, koji je bio neuslovan, i tu smo napravili jednokrevetne i dvokrevetne sobe s potpuno novim inventarom. U tom dijelu ćemo uglavnom imati slobodne sobe, ali čekamo i druge ispitne rokove kad očekujemo novi priliv studenata", pojasnio nam je Tarik Curić, direktor Studentskog centra Sarajevo.
On dalje ističe kako su svi restorani i kafeterije u sklopu domova podigli stanarde, zbog čega studenti mogu imati potpuno zatvorene živote u studentskim naseljima.
"Iako je hrana u državi poskupjela, mi u domovima imamo 18 obroka u dnevnoj ponudi. Uz smještaj, to sve studente i roditelje košta 150 KM te kanton 150 KM, što je veoma povoljno", kaže Curić.
Kao i prethodnih godina, i ove godine će u domovima u Nedžarićima i na Bjelavama biti smješteni studenti iz svih dijelova BiH, a najviše iz Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Hercegovačko-neretvanskog i Unsko-sanskog kantona. Zanimljivo je kako iz godine u godinu sve više studenata privatnih fakulteta na području Kantona Sarajevo plaća smještaj i hranu u Studentskom centru Sarajevo.
Cimeri dijele skupe kirije i režije
Studenti koji uglavnom u privatnim smještajima dijele troškove kirije i režija s jednim ili više cimera, smatraju kako su troškovi života u Sarajevu preskupi u odnosu na standard života u našoj zemlji.
"Jeftiniji stanovi su obično loši i neuslovni za život. Skoro je nemoguće za studenta čiji roditelji imaju prosječna mjesečna primanja da živi sam u Sarajevu. Sve moje kolege žive s cimerima i bore se zajedno dijeliti sve troškove, od kirije, režija, pa i hrane", kazala nam je Lejla Redžepagić iz Vareša, studentica Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Srećom, kako nam govori Merima Šišić iz Velike Kladuše, studentica sarajevskog Fakulteta političkih nauka, pojedine gazde stanova često znaju izaći ususret i sniziti cijenu kirije.
"Živim pod kirijom s cimericama već četiri godine. Promijenila sam dosad nekoliko stanova u različitim dijelovima Sarajeva. S obzirom na to da su režije skupe u stanovima, tako su i kirije skupe. Potrebno je više od pola nečije plate samo za troškove kirije i režija. Pozitivno je jedino što neke gazde ponekad sačekaju na plaćanje", rekla nam je Šišić.
Sudeći prema oglasima, najjeftinija kirija za garsonijeru u glavnom gradu iznosi od 250 do 300 KM. Kirije za jednosobne ili dvosobne stanove studenti plaćaju od 300 do 500 KM, zavisno u kojem dijelu grada žive. Tako, kada dva cimera podijele troškove kirije i režija, potrebno im je od 250 do 300 KM mjesečno za stan sa dvije sobe.
Teško je doći do podatka da li je potražnja za stanovima u Sarajevu u padu, ali godinama su stanovi za studente iznajmljivani i rezervisani već početkom ljeta, dok ćete danas mnoge pronaći slobodne tokom akademske godine.
Kako u Sarajevu koje ima najveći broj studenata, tako i u drugim bh. gradovima, zbog teške situacije u državi i demografskog pada, moglo bi biti sve više praznih stanova i kreveta u domovima, a sve manje visokoobrazovanih ljudi u BiH.
