BiH
0

Svaka priča iz Sigurne kuće veoma je bolna

FENA
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
"Svaka četvrta žena u Bosni i Hercegovini je žrtva nekog vida nasilja. Evaluacija statističkih podataka Sigurne kuće u Sarajevu ukazuje na podatak da se 70 posto žena vraća u porodicu, odnosno počinitelju nasilja", kazala je u razgovoru za Fenu menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu Mubera Hodžić-Lemeš.

Kao razlog za povratak većine žena u porodicu, odnosno počinitelju nasilja ona navodi ekonomsku zavisnost žene, povratak zbog djece, vjerovanje da se će se nasilnik promijeniti, različite pritiske od strane porodice.

Naglašava da nije problem u povratku žene u porodicu ukoliko postoji podrška i stručni rad sa počiniteljem nasilja.

Cilj društvene zajednice treba da bude reintegracija porodice, ali na način da porodica postane funkcionalna bez nasilja kao modela ponašanja.

"Praksa rada u Sigurnoj kući ukazuje da je to moguće. Brojni su primjeri pozitivne reintegracije porodice, gdje je počinitelj nasilja prihvatio saradnju, stručnu pomoć i podršku, a kao rezultat imamo sačuvanu porodicu", kaže Hodžić-Lemeš.

Kapacitet Sigurne kuće je 35 osoba, odnosno deset žena, 15 djece i deset djevojaka, a trenutno u kući boravi osam osoba.

Od 2000. do kraja augusta ove godine u Sigurnoj kući zbrinute su 1.424 osobe od čega su 502 žene, 694 djece i 228 djevojaka. Na SOS telefon je zaprimljeno 9.077 poziva.

A svaka priča iz Sigurne kuće veoma je bolna.

"Korisnice Sigurne kuće su najčešće osobe koje su bile izložene dugogodišnjem zlostavljanju tako da je svaki slučaj veoma specifičan. Najboljnije priče su priče djece koja su zlostavljana", kaže Hodžić Lemeš.

Bivša korisnica Sigurne kuće koja je željela ostati anonimna kazala je u razgovoru za Fenu da je napustila muža kada ju je u osmom mjesecu trudnoće udario nogom u stomak.

"Nakon uspješne rehabilitacije nisam mu se vratila. Danas živim sa svojim sinom i započinjem novi biznis. U pitanju je prodaja, ali to je sasvim dovoljno za mene i mog sina", kazala je.

Sigurna kuća pruža psiho-socijalni tretman (individualna, grupna - edukativna, suportivna, rekreativna, radno-okupaciona terapija), medicinsku i pravnu pomoć u saradnji s drugim ustanovama (Centar za besplatnu pravnu pomoć, KCUS, Domovi zdravlja i druge medicinske ustanove). Također omogućava i terapijski rad sa partnerom/počiniocem nasilja i to u saradnji sa Službama socijalne zaštite KS, u porodici putem mobilnih posjeta, kroz rad grupa samopomoći, te administrativno rješavanje slučajeva nasilja kao i krivično procesuiranje predmeta nasilja u saradnji s nadležnim službama i sudovima.

U sklopu Sigurne kuće djeluje mobilni tim koji posjećuje porodice odnosno bivše korisnice Sigurne kuće.

"Na ovaj način putem terapeutskog rada sa porodicom, uključujući i počinitelja nasilja, prevenira se ponovno nasilje i njegovo multipliciranje u zajednicu", kaže Hodžić-Lemeš.

Naglašava da je posebno bitan rad s počiniocem nasilja - grupe samopomoći koji predstavlja prevenciju nastavka nasilja, ali i reduciranje postojećeg nasilja.

Hodžić-Lemeš dodaje da pravna pomoć u pravosudnom i administrativnom sistemu nije dostupna svima pod jednakim uslovima te da je iz tog razloga formiran besplatni Centar za pravnu pomoć ženama Kantona Sarajevo. Kontakt telefon je 033/570 560.

Projektom je predviđeno da se besplatna pravna pomoć pruža ženama žrtvama rata, ženama žrtvama seksualnog nasilja, žrtvama nasilja u porodici, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini i žrtvama trgovine ljudima.

Servis Centar za žene ima za zadatak posredovanja pri zapošljavanju ženama žrtvama nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini.

"Sve osobe koje su registrirane u Centru za žene po potrebi se raspoređuju na određene poslove. Dovoljno je putem telefonskog poziva da nas kontaktiraju i da se dogovorimo ukoliko je potrebna osoba za održavanje higijene u stambeno/poslovnom objektu na svim lokacijama u Kantonu Sarajevo, za potrebe čišćenja sa poluprofesionalnim mašinama ili bez. Kontakt telefon 033/22 33 66", objasnila je Hodžić-Lemeš.

Sigurna kuća u Sarajevu je sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u porodici i sklonište za djevojke-žrtve nasilja u porodici, incesta i seksualnog zlostavljanja te predstavlja fizičku zaštitu i sigurnost.

U sklopu Sigurne kuće postoji i SOS crvena linija, telefon za prijavu nasilja u porodici, a broj telefona 033/222 000 ili 1265 jedinstveni broj SOS telefona za područje Federacije BiH.