Susret starih znanaca: Čović u Mostaru ugostio Lajčaka, više tema na stolu među njima i državna imovina

Glavna tema sastanka bio je aktuelni politički trenutak u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na evropski put zemlje, provedbu ključnih reformi i jačanje institucionalne stabilnosti. Sagovornici su posebno istakli potrebu za nastavkom političkog dijaloga i rješavanjem otvorenih pitanja koja koče napredak države – od uređenja državne imovine do stvaranja stabilnijeg ambijenta za međunarodna ulaganja.

Čović je tokom razgovora naglasio da je evropski put Bosne i Hercegovine dugoročna i strateška odrednica hrvatskih političkih predstavnika, te da su stabilne institucije i očuvanje ustavnog poretka ključni za dugoročnu stabilnost zemlje. Podsjetio je i na činjenicu da se približava 30. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma, što bi, prema njegovim riječima, trebalo biti povod za jačanje političke odgovornosti i dogovora domaćih aktera.

Miroslav Lajčak i ambasador Hloben izrazili su punu podršku evropskim ambicijama Bosne i Hercegovine, naglašavajući važnost konstruktivne saradnje između političkih lidera u zemlji. Prema njihovim riječima, stabilan institucionalni okvir i funkcionalna državna administracija ključni su za privlačenje stranih investicija i produbljivanje odnosa BiH sa zemljama članicama Evropske unije.

Na kraju sastanka potvrđena je spremnost za nastavak saradnje BiH i Slovačke Republike, uz naglasak na provedbi evropskih reformi i jačanju političke stabilnosti. Reformsku agendu su ocijenili kao pozitivan pomak koji može poslužiti kao temelj za daljnje usklađivanje s evropskim standardima.

Podsjetimo, Miroslav Lajčak obavljao je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini od jula 2007. do marta 2009. godine. Njegov mandat ostao je zapamćen po pokušaju da spriječi blokade i političke bojkote u institucijama vlasti.

Samo dva mjeseca nakon dolaska u Sarajevo, Lajčak je 2007. godine nametnuo amandmane na Zakon o Vijeću ministara BiH, čija je suština bila da ministri imaju pravo glasa samo ako prisustvuju sjednicama – ako ne dođu, odluke se mogu donositi bez njih. Takvo rješenje trebalo je onemogućiti paralizu institucija, ali je izazvalo oštru reakciju tadašnjeg premijera RS-a Milorada Dodika, koji je tvrdio da se time "ruši Dejton".

Dodik je pokrenuo javnu kampanju protiv Lajčaka, objavivši čak dva autorska teksta u kojima je optužio visokog predstavnika za "pristrasnost i antidejtonsko djelovanje". Nakon pritisaka i prijetnji političkom krizom, Lajčak je pristao otputovati u Banju Luku na sastanak s Dodikom – potez koji je mnogi tada protumačili kao znak popuštanja.

Uslijedili su pregovori između eksperata OHR-a i Vlade RS-a, a nekoliko sedmica kasnije Lajčak je izašao s novim rješenjem koje je faktički poništilo njegove prethodne amandmane. Novi model je zahtijevao da za svaku odluku u Vijeću ministara glasaju sva tri člana kolegija – Bošnjak, Srbin i Hrvat. Time je Dodikov mehanizam blokade ostao netaknut, jer bi odsustvo jednog člana i dalje moglo spriječiti donošenje odluka.