Dok je opozicija tražila povlačenje ovog dokumenta jer ne nudi konkretna rješenja, poslanici vladajuće većine predložili su dva amandmana i više zaključaka na ovaj dokument koji bi trebao osigurati održivost penzijskog sistema.
U jednom od amandmana najavljuje se i mogućnost pooštrovanja starosnih uvjeta za ostvarivanje prava na penziju, dok se drugi amandman odnosi na određivanje penzija na osnovu bod sistema koji prati rast plaća, a usklađuje se s kombinacijom stope rasta plaća i inflacije.
Šef Kluba poslanika SNSD-a Željko Mirjanić predložio je da se ovo pitanje konačno riješi donošenjem novog zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju uz aktivno učešće socijalnih partnera.
Između sindikalaca i penzionera i dalje postoje neusaglašeni stavovi jer prvi ne prihvataju uvođenje dodatne starosne granice, što podržavaju penzioneri, ali se protive novim mjerama za usklađivanje penzija, koje sindikat podržava.
Sindikat je zahtijevao da starosna granica za ostvarenje prava na penziju bude vraćena na stanje kao što je sada u zakonu.
S druge strane, predsjednik Udruženja penzionera RS-a Rade Rakulj smatra da Sindikat ima pogrešan pristup i da treba “učiti narod da radi, a ne da živi od prava”.
“Njemica radi 43 godine da ostvari punu penziju, a naše žene neće duže od 35 godina. Mi smo siromašni i moramo raditi duže”, rekao je Rakulj.
U strategiji se ne predlaže povećanje starosne granice iznad 60 godina za žene, odnosno 65 godina za muškarce, već samo da se uvedu dodatne starosne granice tamo gdje ih nema, npr. kod privilegovanih kategorija, koje će također moći uživati penziju tek kada ispune starosnu granicu.
Penzije u RS-u se usklađuju s porastom plaća, po kriteriju da prosječna penzija iznosi 40 posto prosječne plaće, a godišnje se za isplatu penzija troši oko 1,9 posto bruto društvenog proizvoda.
Rasprava o ovoj tački traje od sinoć i još nije okončana.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
