BiH
0

Suprotstavljeni stavovi o dogovoru Tihić-Dodik-Čović

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Predstavnici političkih stranaka u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dali su danas u izjavama Feni različite ocjene o dogovoru lidera SDA Sulejmana Tihića, SNSD-a Milorada Dodika i HDZBiH Dragana Čovića, uključujući tu i zakone koji bi trebalo da budu rezultat operacionalizacije zajedničke izjave potpisane u Prudu kod Odžaka.

Uvjet da Stranka demokratske akcije prihvati zakon o popisu stanovništva je da se istovremeno u parlamentu razmotri i usvoji ozbiljan, velikim finansijskim sredstvima poduprt, program povratka, izjavio je potpredsjednik SDA i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Šefik Džaferović.

Po njegovim riječima, sada je na potezu Vijeće ministara BiH i on očekuje da u parlament dođu zakon o državnoj imovini, zakon o popisu stanovnišva 2011. godine, a istovremeno s tim zakonom i program održivog povratka koji će sadržavati snažnu državnu akciju na povratku, odnosno realizaciji Aneksa VII Dejtonskog sporazuma.

  • Te dvije stvari su povezane, jedno bez drugog ne ide, kazao je Džaferović.

Potpredsjednik Stranke za BiH, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Beriz Belkić kaže da bi uspostavljanje većine za prolaznost tih zakona trebalo da bude problem onih koji to predlažu.

  • Kada je riječ o Stranci za BiH, naša opcija ide u suprotnom pravcu. Mi razmišljamo da li će biti dovoljan broj poslanika koji će glasati protiv toga, jer imamo uvjerenje i argumentaciju da su rješenja o popisu i državnoj imovini veoma štetna za državu, rekao je Belkić.

Naveo je da u Stranci za BiH nisu bježali od određenja da je uvjet za popis stanovništva povratak.

  • Ovi instrumenti koji su dati u izjavi nama nisu garancija. Nisu jasni i nisu finansijski obezbijeđeni, kaže Belkić.

Osim toga, naglasio je, trajnost projekta je do 2014. godine, a popis je predviđen 2011.

  • Mi praktično ne dobijamo ništa kada je riječ o pravu na konstitutivnost naroda pri zapošljavanju u institucije, jer sadašnja zakonska rješenja će se primjenjivati najmanje do 2012. godine. Tako da ovi argumenti za nas nisu dovoljni, rekao je Belkić.

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije BiH Jozo Križanović kaže da je izjava iz Pruda jedan dosta "prazan dogovor".

  • Tu nema konkretnih nositelja niti rokova kada će se to ispuniti. Posebno o sadržini i suštini tih dogovora nema ništa, tako da se ne možemo paušalno odrediti prema takvom dogovoru, jer to za nas nije nikakva institucionalna kategorija, rekao je Križanović.

Najavio je da će se SDP određivati o svemu tome kada se dogovor pretoči u zakonske forme.

Istaknuo je da SDP smatra da treba maksimalno raditi na povratku, ali da je nepotrebno izgubljeno veoma mnogo vremena i da su neke stvari "betonirane".

  • To je ono što je loše za BiH. Mi ćemo uvijek podržavati povratak. A što se tiče popisa stanovništva, mi smatramo da je Bosni i Hercegovini popis ipak potreban. Šta će popis sadržavati, nije stvar koja bi trebalo da koči sam popis. Mnogo je značajnije kako ćemo mi u svakodnevnoj političkoj praksi koristiti podatke koje dobijemo iz popisa, rekao je Križanović.

On smatra da su za popis neophodne stvari iz EUROSTAT-a, dok stvari o kojima se ne može postići dogovor mogu ostati fakultativne.

  • Bez obzira na to koje podatke dobijemo, moramo znati kako ćemo ih koristiti. Ako imamo dobre namjere, onda će nam svaki podatak dobrodoći, rekao je Križanović.

Predsjednik Bosanskohercegovačke patriotske stranke i poslanik u Predstavničkom domu Sefer Halilović je rekao da će podržati sve što je kvalitetno i što osigurava funkcioniranje države BiH, a sve što i u najmanjoj mjeri dovodi u pitanje funkcioniranje države neće podržati.

Halilović kaže da još nije došao do sporazuma iz Pruda, te da se ne može precizno izjasniti.

Na osnovu informacija iz medija, koje su po njemu pomalo kontradiktorne, mogu se izvući odrećeni zaključci kada je u pitanju državna imovina.

  • Mislim da sva državna imovina treba biti vlasništvo države BiH, a da dio imovine koji nije potreban državi treba ustupiti na korištenje, a ne dati u vlasništvo entitetima i kantonima. Tek onda smo u problemima, jer država mora imati svoju imovinu. A kome će je dati na korištenje, tu stvar treba regulirati zakonom, rekao je Halilović.