"Treba napraviti spomenike i u Keratermu i u Omarskoj, ali isto tako treba napraviti spomenik i u Kazanima i sličnim mjestima. Treba dozvoliti majkama da odaju počast i u Dobrovoljačkoj jer su njihova djeca, kao osamnestogodišnjaci, bili vojnici u tadašnjoj JNA. Šta su one krive da se igramo s njihovim bolom koje još nose u sebi zbog nesretnog rata?", kazao je Suljkanović.
Ocjenjujući proces povratka, ne samo u nominalnom kontekstu nego i sa aspekta njegove održivosti, entitetski potpredsjednik najavljuje da će do kraja godine organizirati konferenciju na temu povratka i ostanka, s ciljem donošenja konkretnih zaključaka koji bi poslužili da nadležna ministarstva usvoje odgovarajuće zakone koji bi olakšali i do kraja proveli proces povratka, na zadovoljstvo svih.
Prije mjesec dana u Kozarcu su razmijenjena iskustva povratnika u kontekstu održivosti tog procesa, a Suljkanović najavljuje da se u narednom periodu slični sastanci planiraju i u Tarevcima i Brodu.
Naglašava da je proces povratka u 95 posto slučajeva završen, ali nije baš zadovoljan načinom kako je proveden, a krivicu, smatra, podjednako snose i institucije kao i sami povratnici, te ukazuje da se mora ozbiljnije raditi da bi se stavila tačka na ovu priču.
“Oko 15.500 kuća na prostoru Bosne i Hercegovine u procesu je renoviranja, što je ogroman teret za državu. Mislim da se mora zajednički zauzeti konačan stav da se određene snage usmjere u rješavanje ove problematike i da se u što skorije vrijeme konačno provede Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma“, kaže Suljkanović.
Svoju funkciju podredio je pomoći “običnim ljudima”, jer se, kaže, njihov vapaj ne čuje kod političara, koji trebaju i imaju mogućnost da riješe njihove probleme.
S obzirom na to da se ovim temama bavio i kao predsjednik Skupštine općine Doboj i ima izuzetno pozitivna iskustva, a i sam je povratnik, zna koji su to problemi koji muče ovu populaciju. Smatra se „čovjekom iz naroda“ i ne želi da se bavim visokom politikom.
"Prepoznao sam da velika većina povratnika u RS, a i povratnika u Federaciju BiH, nije promijenila ličnu kartu, to jest da još uvijek posjeduju ličnu kartu iz onog entiteta iz kojeg su se vratili radi ostvarivanja određenih prava. To se posebno odnosi na prava iz zdravstvenog, penzionog i boračkog osiguranja, majčinskog i dječijeg dodatka, jer su povratnici u RS-u gubili ova prava ako uzmu ličnu kartu tog entiteta šest mjeseci nakon povratka", kazao je.
Dodao je da je, koristeći se svojom funkcijom, doprinio da je priveden kraju proces u Federaciji BiH, to jest u Kantonu Sarajevo i Zeničko-dobojskom kantonu, da povratnici u RS zadržavaju ta prava i nakon šest mjeseci od povratka, a sve do konačne provedbe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. U Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu donošenje ovog zakona je još uvijek u proceduri. U narednom periodu će, kaže, pokušati to riješiti i za Srbe povratnike u Federaciju BiH.
Uvjerio se također i da mnogi povratnici u RS koji su stalno zaposleni u Federaciji BiH zadržavaju lične karte Federacije zbog neoporezivog dijela na neto lični dohodak jer bi prijavom u RS-u izgubili to pravo i na taj način izgubili određeni iznos mjesečne nadoknade. U narednom periodu, kaže, bit će ispravljena i ta nepravda prema povratničkoj populaciji.
"Zbog svih ovih, ali i drugih činjenica, nemamo pravu demografsku sliku u BiH, tako da se bojim da popis neće pokazati stvarno stanje i sve etničke skupine će imati ozbiljnih problema nakon popisa u ostvarivanju određenih prava“, upozorava Suljkanović.
Razočaran je, kaže, i kada čuje da se ponovo ljudi „kupuju“ motokultivatorima, frezama, kravama - samo zbog glasova.
"Moramo formirati timove koji će posjetiti sva mjesta u Bosni i Hercegovini, s ljudima razgovarati o njihovim mogućnostima i pripremiti ih da jedino zajednički mogu olakšati svoj život u mjestu u kojem žive. Čak 99 posto povratnika ne zna, niti su imali prilike da se upoznaju sa IPA fondovima. Veoma brzo će se otvoriti IPA 5 fond koji tretira ruralni razvoj. Državne, entitetske, kantonalne i lokalne vlasti moraju formirati timove koji će sve stanovnike BiH, povratnike i domicilne, koji žive u ruralnim područjima, obučiti kako da izrade strategije razvoja svojih mjesnih zajednica, formiraju timove za izradu projekata i njima apliciraju prema evropskim fondovima. Ne može se samo država brinuti o njima, i oni se sami moraju brinuti o sebi. Neke smo previše 'razmazili'", kaže Suljkanović.
Dodaje kako je nebrojeno puta spominjao Mjesnu zajednicu Tarevce gdje su se baš na taj način organizirali. Oni imaju odjele za razvoj, za sport i za kulturu, jer su prepoznali da jedino sami sebi mogu pomoći. Uspjeli su, kaže, formirati poslovni inkubator i zapošljavaju oko 250 ljudi u svojoj mjesnoj zajednici. Trenutno rade na jednom projektu koji bi direktno zaposlio još oko 60 ljudi, a indirektno preko hiljadu. To je bogatstvo i to je ono što mi moramo pomoći, ukazuje Suljkanović.
Navodi i da ima dosta mjesta u Bosni i Hercegovini gdje ljudi nemaju podršku lokalne vlasti, kao što je to slučaj sa Srbima povratnicima u Kalesiju, ali tada treba da reaguje i kanton i entitet i cijela država.
"Na taj način bismo olakšali ostanak svim ljudima kada bi bili sigurni da država stoji iza njih“, kaže Suljkanović i napominje da treba uzeti u obzir i činjenicu da i domicilno stanovništvo ima problem ostanka i opstanka.
"To je stanje u kojem se, nažalost, nalazi BiH, i nadam se da će u narednom periodu doći do kvalitetnijih odluka ljudi koji su odgovorni za sudbini naše zemlje“, naglašava potpredsjednik RS-a.
“Imamo prelijepu državu, prirodna bogastva, i ako se okrenemo sebi i svom 'dvorištu', možemo napraviti kvalitetan život”, optimističan je Suljkanović.
On, međutim, smatra da treba sankcionisati sve koji su svojim odlukama prozrokovali štetu državi, entitetu, lokalnoj zajednici, javnim preduzećima.”Ljudi napokon moraju shvatiti da samo kvalitetni kadrovi mogu da vode ovu zemlju i sve institucije u njoj, a ne politički podobni. Dokle god bude tako, imat ćemo problema s međunacionalnim razumijevanjem, jer nekvalitetni kadrovi svoje neuspjehe prebacuju na nivo međunacionalne netrepeljivosti“, navodi Suljkanović.
Saradnjom s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom je, kaže, prezadovoljan.
"Sastajemo se, razmjenjujemo mišljenja i vjerujem da je u meni prepoznao saradnika i osobu s kojom može dobro sarađivati na dobrobit svih ljudi u RS, ali i cijeloj BiH. Na moju inicijativu posjetili smo zajedno Unsko-sanski kanton, a ta posjeta otklonila je brojne predrasude o njemu i njegovom stavu prema Federaciji BiH. Na tom sastanku dogovorene su brojne zajedničke aktivnosti između USK i RS, što je jedini pravi put ka ostvarivanju što kvalitetnijeg suživota. U planu nam je još dosta zajedničkih aktivnosti, ali o tome ćete imati prilike da izvještavate“, kazao je Suljkanović u razgovoru za Fenu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
