Radislav Krstić optužen je 27. marta za nepoštovanje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju zbog toga što nije postupio po nalogu subpoena, kojim mu je naloženo da svjedoči u predmetu protiv nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, ili iznio valjan razlog zašto to nije mogao uraditi.
Vijeće je 23. oktobra 2012. godine, rješavajući po zahtjevu Karadžićeve odbrane za izdavanje naloga subpoena, izdalo takav nalog kojim je Krstiću naloženo da stupi pred Sud i svjedoči u predmetu Karadžić 15. januara.
Vijeće je 7. februara 2013. godine, rješavajući po Krstićevom hitnom zahtjevu za odgađanje izvršenja naloga subpoena iz zdravstvenih razloga, ustanovilo da je Krstićevo psihičko i fizičko zdravstveno stanje takvo da je u stanju da svjedoči.
Nakon što je svjedok odbio da svjedoči 7. februara 2013. godine, Vijeće je naložilo detaljniji izvještaj o svjedokovom fizičkom i psihičkom zdravstvenom stanju.
Vijeće je 13. marta, nakon što je razmotrilo medicinski izvještaj, zaključilo da ne postoje zdravstveni razlozi koji bi predstavljali valjan argument za to da svjedok ne postupi po nalogu subpoena.
Nakon što je svjedok ponovo odbio da svjedoči u ponedjeljak, 25. marta, Vijeće je izdalo nalog umjesto optužnice zbog nepoštovanja suda.
Tokom prvog stupanja pred sud, 4. aprila 2013. godine, Krstić se izjasnio da nije kriv po optužbi za nepoštovanje suda.
Radislav Krstić osuđen je 19. aprila 2004. na 35 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
