Savčić, koji je u to vrijeme bio komandant 65. motorizovanog zaštitnog puka Glavnog štaba VRS-a, a pripadnici bataljona vojne policije tog puka su 13. jula 1995. na fudbalskom igralištu u mjestu Nova Kasaba držali više od 1.000 Muslimana, koji su se predali ili bili zarobljeni poslije pada Srebrenice, dva dana ranije.
Penzionisani general savčić izjavio je da ga je 13. jula 1995. major Zoran Malinić, komandant bataljona vojne policije, telefonom izvjestio da u Novoj Kasabi drži veliki broj zarobljenika i da je počeo da ih popisuje.
Karadžića, tadašnjeg predsjednika RS, optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 muslimanskih muškaraca iz Srebrenice, kao i za druge zločine u BiH. Savčić je kazao da je ofanziva VRS-a na Srebrenicu bila posljedica napada muslimanskih snaga iz enklave, koja nije bila demilitarizovana, iako je to predviđao sporazum kojim je 1993. bila proglassena za zasstichenu zonu UN.
Po svjedoku, 26. juna 1995. Armija BiH je iz Srebrenice i Žepe napala Glavni štab VRS-a u Crnoj Rijeci kod Han-Pijeska. U unakrsnom ispitivanju, tužilac Jullian Nicholls pitao je Savčića, koji je i glavni istražitelj u timu Karadžićeve odbrane, prihvata li da su zarobljenici, koje je 13. jula 1995. držao njemu potčinjeni major Malinić, do 17. jula bili pobijeni.
"Kakve to ima veze sa mnom i Malinićem... Prihvatam da smo sve te ljude predali, po naređenju komandanta VRS-a (Ratka Mladića) u Bratunac", odgovorio je Savčić, optužujući tuzzioca da mu "indirektno prebacuje odgovornost za sudbinu zarobljenih".
Tek posle intervencije predsjedavajućeg sudije O-gon Kwona, Savčić je kazao da "sada zna i prihvata" da su zarobljenici bili ubijeni, ali je tvrdio da je to saznao "posle dugog niza godina", odnosno tek kada je "ussao u proceduru davanja izjave Karadžićevoj odbrani“.
"Zarobljenicima se 13. jula 1995. na igralištu u Novoj Kasabi obratio komandant VRS-a i obećao im da će ići u razmjenu. Šta sam ja trebao, da gatam šta će biti s njima", rekao je Savčić. Unakrsno ispitivanje Savčića, tužilac će završiti 31. jula. U nastavku suđenja posredstvom video veze iz Kanade svjedočio je Čedo Kljajić, koji je 1992. i 1993. bio treći čovjek MUP RS.
Kljajich je izjavio da je Karadžić od policije tražio da radi po zakonu i pravilima službe, bez obzira na nacionalnost počinilaca krivičnih djela. Pri tom iskazu ostao je i nakon što mu je tužiteljka Catrina Gustafsson predočila izvještaj kojim je Kljajić u proljeće 1992. bio obavješten da je Zvornik napustilo 15.000 Muslimana.
Tvrdio je da ništa nije mogao da uradi, sugerišući da su muslimanski civili otišli zbog ratnih dejstava, a ne zato što su protjerani, javio je Birn.
