Sud BiH kritikovao opozicioni prijedlog zakona o Sudovima: Prijeti kontinuitetu rada i pravnoj sigurnosti države
U saopćenju se ističe da bi sve izmjene Zakona o Sudu BiH trebale imati jasno definisane ciljeve, unapređenje pravne sigurnosti, jačanje institucionalnog okvira pravosuđa te usklađivanje domaćeg zakonodavstva s međunarodnim standardima i preporukama relevantnih međunarodnih institucija. Iz Suda BiH naglašavaju i potrebu vođenja otvorenog, stručnog i inkluzivnog dijaloga o ovim rješenjima.
Sud podsjeća da je u prethodnom periodu bio upoznat sa nacrtom izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH koji je predložilo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. Kako navode, tom prilikom Sud je imao mogućnost da se detaljno upozna sa sadržajem nacrta, kao i da u nastavku procedure dostavi svoje sugestije i stručna mišljenja. Prema stavu Suda, taj nacrt predstavlja optimalno rješenje koje je u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, barem do eventualnog donošenja novog zakona o sudovima na nivou BiH.
Međutim, drugačija situacija, kako ističu, nastala je u vezi s nacrtom izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH koji su 12. decembra 2025. godine u parlamentarnu proceduru uputili opozicioni poslanici. Sud BiH navodi da je za taj nacrt saznao putem medija, te da mu, za razliku od ranijih prijedloga, ovaj put nije data ni djelimična mogućnost da iznese svoje prijedloge i sugestije.
"Smatramo da je aktivno i suštinsko učešće pravosudnih institucija od ključne važnosti za kvalitet zakonskih rješenja", poručuju iz Suda BiH, izražavajući zabrinutost zbog činjenice da institucija koja direktno zavisi od sadržaja zakona nije uključena u proces njegovog donošenja.
U saopćenju se upozorava da bi ovakav pristup mogao dovesti u pitanje kontinuitet rada Suda BiH, koji je nadležan za procesuiranje najtežih krivičnih djela propisanih državnim i entitetskim krivičnim zakonima. Posebno se ukazuje na problem planiranog izmještanja Apelacionog odjeljenja, za koje Sud smatra da nije utemeljeno na realnim infrastrukturnim kapacitetima.
Prema informacijama kojima Sud raspolaže, posljednji nacrt nije uzeo u obzir postojeću infrastrukturu Suda BiH, koja je, kako se navodi, višestruko povoljnija po budžet institucija Bosne i Hercegovine. U okviru postojećeg kompleksa već postoje adekvatan broj sudnica, kao i tehnički i sigurnosni uslovi potrebni za nesmetan rad i Suda BiH i Apelacionog odjeljenja.
Dodatno, Sud upozorava da predloženi tekst ne sadrži jasne odredbe koje bi regulisale kontinuitet rada sudija Apelacionog odjeljenja na predmetima do uspostave novog odjeljenja, čiji bi izbor sudija direktno provodilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Kako se navodi, usvajanje takvog zakonskog rješenja moglo bi dovesti do ozbiljne pravne nesigurnosti i štetnih posljedica po Bosnu i Hercegovinu.
Na kraju, Sud BiH naglašava da su pitanja koja se uređuju izmjenama ovog zakona od izuzetnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema, zbog čega proces razmatranja svih nacrta mora biti transparentan i otvoren za učešće stručne javnosti, pravosudnih institucija, akademske zajednice i civilnog društva.
"Javnost ima pravo biti pravovremeno i tačno informisana o svim fazama ovog procesa, kao i o mogućim posljedicama koje predložene izmjene mogu imati na pravni poredak Bosne i Hercegovine", poručuju iz Suda BiH.