Studentska lista je najavila reviziju dodijeljenih pasoša Srbije: Šta bi to moglo značiti za BiH
Najava je dio poglavlja "Spoljni poslovi i nacionalni interesi" u programu objavljenom na stranici "Studenti pobeđuju". U njemu stoji da će se "uz novu bezbednosnu i reputacionu procenu, u što kraćem roku" preispitati "diskrecioni prijemi u državljanstvo, izdati pasoši, naročito kod osnovane sumnje na korupciju".
Program ne navodi imena ni države, niti pojašnjava ko bi sve bio obuhvaćen.
Dodik pasoš dobio 2014. godine
Milorad Dodik, tada predsjednik Republike Srpske, pasoš Srbije dobio je 8. jula 2014. godine. Uručio mu ga je generalni konzul Srbije u Banjoj Luci Vladimir Nikolić, saopćeno je tada iz Dodikovog kabineta.
Iz javno dostupnih informacija nije jasno po kojem je osnovu Dodik primljen u državljanstvo, kao ni kada je i kako državljanstvo dobio predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić. To je ključno pitanje, jer Zakon o državljanstvu Srbije razlikuje dva puta. Pripadnik srpskog naroda koji ne živi u Srbiji ima pravo na državljanstvo uz pismenu izjavu da Srbiju smatra svojom državom (član 23). Stranac može biti primljen i bez tih uslova ako bi njegov prijem "predstavljao interes za Republiku Srbiju", a o tome odlučuje Vlada (član 19). Program Studentske liste izričito spominje samo diskrecione prijeme.
Državljanstvo kao argument protiv potjernice
Srbijanski pasoš funkcionera RS-a postao je pravno i politički važan u martu 2025. godine. Dodik, Stevandić i premijer RS-a Radovan Višković nisu se odazvali pozivima Tužilaštva BiH u istrazi zbog napada na ustavni poredak, nakon čega je za njima raspisana centralna potjernica.
Stevandić je potom otišao u Beograd, a Sud BiH je naveo da se 18. marta vratio u BiH izbjegavajući zakonom propisane granične kontrole. Dodik se 24. marta pojavio u Batajnici kod Beograda na obilježavanju godišnjice NATO bombardovanja, a iz Srbije je otputovao u Izrael, pa u Moskvu.
Sud BiH je 27. marta izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem. Istog dana ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da su obojica državljani Srbije. MUP Srbije je saopćio da je, "s obzirom na činjenicu da se radi o srpskim državljanima", Interpol Beograd uputio protestnu notu Generalnom sekretarijatu Interpola, tvrdeći da je zahtjev BiH politički.
Interpol je 2. aprila odbio zahtjev BiH, a krajem aprila i žalbu na tu odluku. Dodik je zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na podršci i komunikaciji s Interpolom, a Stevandić je poručio: "Srbiji iskreno hvala".
Dodik se u Tužilaštvu BiH pojavio tek 4. jula 2025. godine, kada mu je ukinut pritvor. Stevandiću i Viškoviću pritvor je ukinut 9. jula.
Šta revizija može, a šta ne
Zakon o državljanstvu Srbije ne poznaje oduzimanje državljanstva kao kaznu. Ono prestaje otpustom, odricanjem ili po međunarodnom ugovoru. Poništenje je moguće samo ako je državljanstvo stečeno suprotno propisima, na osnovu lažne isprave, netačnih činjenica ili druge zloupotrebe.
To znači da revizija ne bi automatski pogodila Dodika ni Stevandića. Ako su državljanstvo dobili kao pripadnici srpskog naroda, najava se na njih ne odnosi. Ako su ga dobili po osnovu interesa Srbije, njihovi prijemi mogli bi biti preispitani, ali bi za poništenje trebalo dokazati da su stečeni suprotno zakonu.
Najava strožih provjera dolazi mjesec nakon što je Dodik ponovo zatražio da Srbi iz RS-a automatski dobiju državljanstvo Srbije, bez čekanja u redovima.
Istovremeno, isti program Studentske liste obećava čuvanje ustavnog položaja Republike Srpske, njenog prava veta i entitetske imovine, kao i jačanje saradnje po Sporazumu o specijalnim i paralelnim odnosima.