Stručnjaci za sigurnost: Zašto američki špijuni nadziru Balkan?

Dr. Zoran Dragišić sa Fakulteta za bezbednost u Beograd kaže da je informacije otkrio čovjek koji je radio u američkim agencijama. Ali, i dalje se pita koliko su njegove informacije vjerodostojne. On znanstvenom fantastikom naziva to da su, navodno, pod kontrolom bili svi e-mailovi, telefonski razgovori, komunikacija putem Facebook, Twittera... u zemljama diljem svijeta.

''To da SAD kao najveća svjetska velesila obavještajno nadzire čitav svijet, mislim da više nije nikakva tajna. To da Srbiju, navodno, ne nadzire američka služba, gotovo je neverovatno. Ali, šta znači nadzor? Ljudi su spremni da prilično paranoišu oko toga. Jasno je da su Amerikanci globalno obavještajno prisutni. Način na koji se radi, čuva se kao najveća tajna i nisam siguran da smo izjavom ovog insajdera saznali više nego smo saznali do sada'', komentira Dragišić za agenciju Anadolija.

Osvrnuvši se na činjenicu da je većina zemalja bivše Jugoslavije, odnosno zapadnog Balkana, pod nadzorom Amerikanaca, te mogućnost da na ovim prostorima za Amerikance ima mnogo sigurnosno interesantnih informacija, Dragišić podsjeća da je Balkan prostor koji je prošao kroz ratove.

''To je geografski, geopolitički veoma zanimljiv prostor, ali ni izdaleka koliko mi mislimo. Mi smo učeni, i još postoje te priče, da ujutro svaki Amerikanac kad se probudi razmišlja o tome šta se dešava na Balkanu i kakvi su odnosi u Bosni, Srbiji... To nije ni izbliza tačno. Balkan jest važan, ali ne toliko koliko mi mislimo da jeste. Obavještajne aktivnosti su veoma komplikovane. One se odvijaju na više raznih nivoa i sektora. Prati se sve, od politike, ekonomije, pa do vojnih aktivnosti. Kad je u pitanju kriminal i terorizam, tu se svakako prate organizacije, a ne područja. Globalne terorističke organizacije se prate gdje god da se zateknu. Obavještajnim radom se pokriva cijeli društveni život. Sama činjenica da je neka zemlja pod nadzornom je prilično sporna. Bilo kakvo pojednostavljivanje može stvoriti pogrešan utisak'', objasnio je.

Prof. dr. Vlado Azinović sa Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu smatra da ne postoji potpuni uvid u to o čemu se radi u ovom slučaju.

Kaže da je interesantno da se sve ovo dešava u vrijeme kada se kineski predsjednik Xi Jinping nalazi se u posjeti Americi, gdje je razgovarao sa američkim predsjednikom Barackom Obamom i o smanjenju kineskog ''hakiranja'' u američke sisteme, od obavještajnih do industrijskih, te da je Snowden u međuvremenu pobjegao u Hong Kong.

''Očito je da se radi o nekoj vrsti presretanja ili kontrole stranaca, a ne Amerikanaca. Ono o čemu se ovdje može razgovarati jeste da u zemljama gdje postoji ugroženost od nekih sigurnosnih rizika, konkretno terorizma, postoji jedna vrsta dileme da li da se odreknemo dijela svoje privatnosti u korist veće sigurnosti? Naravno, ta dilema jeste legitimna. Sve to se može zloupotrijebiti. Mi ne znamo zašto se ovaj softver upotrebljava i da li se zloupotrebljava. Očito da ta vrsta nadzora postoji. To je dobro do mjere dok se ne počne zloupotrebljavati. No, mogu razumjeti da su se ljudi spremni odreći dijela svoje privatnosti, pogotovo normalni ljudi, u zamjenu za veću sigurnost'', rekao je Azinović, dodajući da afera otvara mnoga pitanja bez odgovora.

Dodaje kako ''svi znamo već godinama da se većina naše elektronske komunikacije može presresti'', i to ne samo u Americi.

''Ne vjerujem da smo mi ovdje ciljani posebno. Radi se naprosto o mreži koja funkcionira globalno i da u trenutku kada postoji neka opasnost prema tome se i tretira. Par hiljada komunikacija je ovim presretnuto. Ne mislim da mi u ovome trebamo tražiti posebne pokazatelje. Nama u BiH ne treba strana spoznajna intervencija da nam kaže da naša najveća prijetnja jest nefunkcionalna država i utjecaj politike u sferi sigurnosti. Ne bih u ovome prepoznavao nikakve dodatne simptome'', zaključio je Azinović.

Iran je zemlja iz koje je NSA prikupila najveći broj podataka. Slijede ga Pakistan, a potom Jordan, Egipat i Indija.