Stručnjaci poručuju: Nasilje u porodici je društveni problem i svi snose odgovornost
Nedavni slučaj u kojem je muškarac fizički zlostavljao Kakanjku, u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona okarakterisan je kao narušavanje javnog reda i mira s obzirom na to da par nije imao regulisan bračni status i živjeli su u vanbračnoj zajednici.
Vapaji Kakanjke odjeknuli su Bosnom i Hercegovinom, a mnogi građani su odlučili dati joj podršku. Muškarac koji je od ranije poznat policiji, nakon zakonskog pritvora pušten je na slobodu.
Broj slučajeva nasilja nad ženama u porastu
U razgovoru za Klix.ba direktor Centra za socijalni rad Zeničko-dobojskog kantona Nebojša Nikolić je istakao kako je 2015. godine zabilježeno 49 osoba ženskog spola koje su žrtve nasilja u porodici, dok je ta brojka prošle godine bila za četiri osobe viša.
"Najčešći uzroci zbog kojih žene trpe nasilje od muškaraca su siromaštvo, očuvanje porodice, nemogućnost da se ostvari pravo na rad, osamostaljenje, tradicionalni karakter porodice u kojoj muškarac još uvijek ima dominantnu ulogu i sl.", govori Nikolić.
U 2015. godini Centar za socijalni rad je vodio 174 predmeta nasilja u porodici, od kojih je 40 slučajeva nasilja u porodici samoinicijativno prijavljeno, u 62 slučaja obaviješten je posredstvom policije, 50 slučajeva posredstvom suda, 12 prijava je bilo po službenoj dužnosti i deset prijava na neki drugi način (po prijavi Medice, komšija...).
U 2016. godini centar je vodio 169 predmeta nasilja u porodici, od kojih je 66 slučajeva nasilja u porodici samoinicijativno prijavljeno, u 37 slučajeva obaviješten je posredstvom policije, 40 slučajeva posredstvom suda, jedna prijava je bila po službenoj dužnosti i 20 na neki drugi način.
Nikolić dodaje da nasilnici bivaju kažnjeni shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine.
"U 2016. godini Općinski sud Zenica izrekao je 56 zaštitnih mjera, za pojedine nasilnike nekoliko mjera, pa je ukupno izrečeno 115 mjera kojim se štitilo 59 žrtava nasilja. Od izrečenih zaštitnih mjera njih 47 je izrečeno nasilniku prvi put, dok je u devet slučajeva riječ o nasilniku povratniku", dodaje Nikolić.
Mjere koje se izriču nasilnicima su: zabrana uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju, zabrana približavanja žrtvi nasilja, udaljenje iz kuće/stana, obavezan psihosocijalni tretman, privremeno lišavanje slobode i zadržavanje te obavezno liječenje od ovisnosti.
Žrtve nasilja svu pomoć dobivaju u centrima za socijalni rad i sigurnim kućama
Žrtve nasilja u porodici nakon prijave, ukoliko je potrebno, bivaju upućene u sigurnu kuću Medica gdje dobivaju potrebnu podršku.
"Boravak u sigurnoj kući za žene i djecu, između ostalog, uključuje odgovarajuću stručnu pomoć, kroz individualni i grupni terapijski rad, savjetovanje, porodičnu terapiju, okupacionu terapiju, medicinsko zbrinjavanje, pravnu pomoć, ekonomsko osnaživanje kroz pohađanje postojećih šestomjesečnih obuka za zanimanja te ostale vrste pomoći shodno individualnim potrebama klijentica. Za djecu je osiguran i boravak u Dječijem dnevnom centru Medice Zenica gdje im osoblje pruža odgojno-obrazovni rad", govori za Klix.ba Lejla Heremić, socijalna pedagoginja i porodična savjetnica.
Heremić smatra da se nasilnici ne kažnjavaju adekvatno te da nije uredu što se nasilje smatra porodičnim problemom koji partneri trebaju riješiti unutar porodice.
"Ovakve prakse dovode do toga da se žrtve nasilja osjećaju nezaštićeno i neshvaćeno, a počiniteljima nasilja šaljemo poruku da za učinjeno nasilje neće odgovarati. Naravno, postoje i primjeri dobre prakse kada se nasilje sankcioniše adekvatno i žrtve nasilja dobiju Zakonom predviđenu pomoć. Važnost postupanja u slučajevima nasilja u porodici jeste da se žrtve upoznaju o mjerama zaštite koje im pripadaju. Kada je riječ o kažnjavanju počinitelja, iz prakse Medice Zenica najčešće su situacije kada sve završi na izrečenim zaštitnim mjerama, što se nikako ne može smatrati kao kazna za počinitelja", dodaje Heremić.
Građani su dužni prijaviti nasilje, ali i one koji šute o njemu
Za kraj razgovora su istakli kako je nasilje u porodici društveni problem, a ne samo porodični te da je cijela zajednica dužna reagovati ukoliko dođe do saznanja o postojanju nasilja, uključujući i građane koji su često svjedoci nasilja, a ne prijavljuju ga.
"Postoje zaista i svijetli primjeri kada na SOS telefon Medice Zenica 1265 zaprimimo anonimne prijave građana da imaju saznanja da se nad nekim vrši nasilje. Mediji također imaju značajnu ulogu u informisanju građana o mogućnosti anonimnog prijavljivanja nasilja i što je još neophodnije o važnosti prijavljivanja nasilja, jer jedna naša prijava može prekinuti dugotrajno nasilje u porodici", zaključila je Heremić.
