BiH
0

Stojanović: Najteži proces u historiji Međunarodnog suda pravde

FENA
Srbija je presudom Međunarodnog suda u Haagu oslobođena optužbe za genocid i mora pokazati i moralnu snagu, utoliko prije jer je dio presude koji se odnosi na Srebrenicu deklaratorne prirode, što znači da nema pravnu snagu, a prijedlogom deklaracije trebalo bi da bude izraženo saučešće, žaljenje za žrtvama u Srebrenici, izjavio je pravni zastupnik Srbije prof. dr. Radoslav Stojanović.

“Kao što znate, neki su protiv toga. Ispunit ćemo svoj moralni dug ako nađemo odgovarajuće rješenje koje će ukazati i na put kojim treba da idemo", istakao je Stojanović u intervjuu današnjoj "Politici". On je ocijenio da je to bio najteži proces u historiji Međunarodnog suda pravde.

"Mi smo se u ovom postupku, tokom odbrane, pozivali, naprimjer, na izvore CIA, na njihove i slične dokumente koji ne ostavljaju sumnju. Mi smo optužbu srušili upravo dokumentima CIA-e, UNPROFOR-a i Vijeća sigurnosti UN-a", istakao je Stojanović.

On je objasnio da je riječ o dva toma dokumenata CIA-e, objavljena 2004., a dobio ih je 2005. godine i ustanovio da im 70 posto tih dokumenata prvog reda ide u prilog.

"Recimo, u bosanskoj tužbi piše da je povlačenje JNA iz Bosne poslije 19. maja 1992. bilo lažno i da je sve vrijeme rata bilo 20.000 vojnika Vojske Jugoslavije u BiH.", kazao je on.

"A u dokumentu CIA-e piše da je od povlačenja JNA do kraja rata, i to u jednom trenutku, najviše moglo da bude oko 2.000 civila, vojske i policije iz Srbije, pa sad uporedite to s tvrdnjom o 20.000 vojnika ili šta je tih 2.000 ljudi u odnosu na 250.000 pripadnika vojske Republike Srpske. Zahvaljujući dokumentima CIA-e, izbacivao sam i iz mog govora razne stvari, čak odustajao i od naših dokumenata", rekao je Stojanović.

On je istakao da je srpski pravni tim profesionalno obavio svoju dužnost i oslobodio zemlju od najteže moguće optužbe.

"Odmah poslije izricanja presude izrazio sam svoje saučešće žrtvama iz redova muslimanskog, hrvatskog i srpskog naroda i rekao da one treba da nas odlučno podstaknu na nacionalno pomirenje", rekao je on.

Stojanović je naglasio da je najsnažniji argument bio da ne može Srbija da se osudi za genocid, jer je čak 80 posto mladića odbilo da se odazove mobilizaciji na koju je pozivao Slobodan Milošević.

"Zamislite da je milion vojnika iz Srbije krenulo na Sarajevo ili na Zagreb. Šta bi se onda desilo? Narod Srbije u tome nije učestvovao i ne može ni da strada. Istina, tužba BiH, govorili su njeni zastupnici, ne krivi srpski narod. Ali, ako vi osudite državu, a država je dom toga naroda, onda ste osudili i narod", rekao je on.

On je istakao da za genocid u Srebrenici nije odgovorna Republika Srpska, jer treba utvrditi individualnu odgovornost.

Povodom hrvatske tužbe, Stojanović je rekao da je razgovarao s hrvatskim pravnim zastupnikom Ivanom Šimonovićem u Haagu poslije donošenja presude u sporu s Bosnom.

"Pošto je, kaže, Zagreb sve bliži donošenju odluke o povlačenju tužbe, trebalo bi da krenemo na vansudsku nagodbu. Odgovorio sam da to ne može biti platforma za pregovore, jer mi ne prihvatamo nikakvu nagodbu. Ona bi podrazumijevala pogađanje o visini štete koju bi trebalo da platimo, a o tome uopšte ne želimo da pregovaramo. Ako Zagreb na tome bude insistirao, onda ćemo ići na sud", rekao je Stojanović.

"Moj prijedlog platforme je sljedeći: pregovori o nacionalnom pomirenju. Zna se kakve su te procedure, a u okviru njih bude ustanovljeno ko kome treba da isplati odštetu", kazao je on.

"Treba da idemo na proces pomirenja, a onda ćemo doći i na pitanja povratka izbjeglica, vraćanja oduzete imovine, plaćanja uništene imovina iz zajedničkog fonda... Od predsjednika Srbije sam tražio dozvolu da ovim putem idemo kada je u pitanju spor s Hrvatskom i dobio sam za to zeleno svetlo", rekao je Stojanović.

On je najavio objavljivanje knjige i presude u sporu BiH protiv Srbije, "tako da će se vidjeti i koliko je naša odbrana utjecala na ovu presudu", prenosi Tanjug.