Stanje ljudskih prava u BiH: Dužnosnici šire ksenofobiju, slabo vidljiv napredak
"Javni dužnosnici potiču ksenofobiju, ne hvataju se u koštac s diskriminacijom i vrše pritisak na novinare. Usporeno je procesuiranje ratnih zločina. Zaštita žena, lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT) je neadekvatna", navodi se.
Diskriminacija i netrpeljivost
U kontekstu diskriminacije i netrpeljivosti, HRW je naveo nekoliko događaja koji su obilježili BiH. Kao prvi u nizu događaja iz ove kategorije navode se izbori u Mostaru koji su održanu u decembru 2020. godine.
"Zbog neslaganja glavnih etničkih stranaka oko izbornog zakona, birači su posljednji put imali priliku izabrati gradsku vlast 2008. godine. Zbog dodatnih nesuglasica između glavnih stranaka, tek dva mjeseca nakon izbora i uz zajedničku intervenciju stranih diplomata, gradsko vijeće izabralo je novog gradonačelnika", saopćeno je.
U martu 2021. godine, Odbor ministara Vijeća Evrope kritizirao je 11-godišnji neuspjeh političkih čelnika u provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava o izmjeni ustava i izbornih zakona kako bi se okončala politička diskriminacija Jevreja, Roma i drugih.
"Romski informativni centar Kali Sara u aprilu je ukazao na to da su Romi naročito bili pogođeni tokom pandemije Covid-19 jer 35 - 40 posto Roma uopće nema osiguranje koje bi im omogućilo pristup zdravstvu. U školskoj godini 2020./21., Romi, siromašni i djeca s teškoćama u razvoju suočavali su se s većim preprekama u pristupu online obrazovanju zbog nedostatka uređaja, pouzdane internetske veze i posebne pomoći", naglašava se.
Također, izvještaj navodi događaj iz jula kada je Ustavni sud BiH proglasio praksu "dvije škole pod jednim krovom" diskriminacijom djece. Pored toga, OSCE je od januara do augusta 2021. godine zabilježio 98 zočina iz mržnje uglavnom na temelju etničke pripadnosti i vjere.
Odgovornost za ratne zločine
U kontekstu odgovornosti za ratne zločine HRW u izvještaju naglašava nekoliko stvari.
"Revidiranom strategijom za procesuiranje ratnih zločina, koja je usvojena 2020. godine, predviđeno je procesuiranje najtežih ratnih zločina do kraja 2023. godine. Međutim, OSCE je 2021. godine dokumentirala opći pad u broju procesuiranih predmeta. U prvih šest mjeseci 2021. godine državno tužilaštvo podiglo je samo dvije optužnice za ratne zločine, od čega se jedna odnosi na osobu koja je već u zatvoru. Prema podacima OSCE-a, od augusta je pred sudove u BiH bilo iznešeno 250 predmeta ratnih zločina protiv 502 optuženika. Zbog nepostojanja spremnosti u regiji na izručenje lica optuženih za ratne zločine, 80 optuženih koji su izvan BiH, ne mogu bitiizvedeni pred sud", navodi se.
Prema podacima OSCE-a, u prvih šest mjeseci 2021. godine sudovi u BiH donijeli su prvostepene presude u 12 predmeta protiv 22 optuženika, od kojih je 14 proglašeno krivima. U istom periodu, doneseno je 5 pravomoćnih presuda protiv 10 optuženih, i 10 je proglašeno krivima.
Trenutno je 57 neriješenih predmeta protiv 125 optuženika, koji uključuju optužbe za seksualno nasilje povezano sa sukobom. U prvih šest mjeseci 2021. godine donesene su prvostepene presude u 4 predmeta protiv 8 optuženih, od kojih su 3 osuđena, i 1 pravomoćna presuda kojom je jedna osoba proglašena krivom pred Sudom BiH.
BiH još uvijek nije osigurala novčanu naknadu za žene silovane u ratu, koju je 2019.godine preporučio Odbor UN-a protiv mučenja (CAT).
U junu je Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo osuđujuću presudu za genocid iz 2017. i kaznu doživotnog zatvora za ratnog vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića.
Istog mjeseca, u saopćenju za javnost Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava i specijalnog savjetnika UN-a za sprječavanje genocida, specijalni savjetnik upozorio je na sve prisutnije veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Bosni.
Tražitelji azila i migranti
U periodu od januara do augusta, Služba za poslove sa strancima registrirala je 10.075 osoba koje su neregularno ušle u zemlju, od kojih je 9.057 iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil, što je blagi pad u odnosu na isti period 2020. godine.
Pet državnih prihvatnih centara uglavnom je pretrpano, a oko 1.500 migranata moralo je biti smješteno izvan ovih centara. Svakodnevna prisilna vraćanja u Bosnu od hrvatske policije pogoršavaju ionako loše stanje migranata, koji se u pogledu medicinske njege i osnovnih potrepština često oslanjaju na civilno društvo.
Neprijateljstvo prema migrantima dodatno je pojačano tokom lokalnih izbora, gdje su neki kandidati za (grado)načelnike u pograničnim gradovima svoje platforme gradili upravo na antimigrantskom i antiizbjegličnom sentimentu. Ljudi koji rade na pitanjima migracija suočavaju se s napadima i prijetnjama.
Porodično i drugo rodno zasnovano nasilje
Nakon odgađanja i kritika koje je uputila Delegacija EU u Bosni i Hercegovini, entitet Federacija BiH usvojila je nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici. U vrijeme pisanja ovog izvještaja, HRW ističe kako je nacrt bio upućen na 60-dnevnu javnu raspravu.
Ombudsmanka Jasminka Džumhur izjavila je u martu 2021. da krivično zakonodavstvo u BiH nije usklađeno s obavezama u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja koje proizilaze iz Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatijoj kao Istanbulska konvencija, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2013. godine.
Seksualna orijentacija i rodni identitet
Istraživanje koji je u junu objavio Sarajevski otvoreni centar (SOC), grupa za ljudska prava LGBTI osoba i prava žena, ukazuje da se lezbijke, homoseksualci, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe suočavaju s diskriminacijom u obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju.
Prema izvještaju institucije Ombudsmana za ljudska prava BiH iz maja, nije bilo konkretnog napretka u osiguravanju jednakosti za osobe u istospolnim partnerstvima.
"Treća Povorka ponosa u Sarajevu protekla je bez incidenata uprkos činjenici da su se istog dana održali i protesti protiv LGBT osoba. Lokalna kantonalna vlada je u 2021. godini izdvojila više od 15.000 USD za osiguranje tokom ovog događaja, što je trošak koji su ranije osiguravali organizatori marša", pojašnjava se u izvještaju HRW-a.
U periodu od januara do septembra 2021. Sarajevski otvoreni centar zabilježio je sedam incidenata mržnje upućenih prema LGBTI osobama, od kojih su bila dva fizička napada.
Sloboda medija
Prema informacijama koje je Human Rights Watch-u dostavilo udruženje BH Novinari, u periodu od januara do jula 2021. godine novinarima su upućene 42 prijetnje, od kojih je jedna bila fizički napad.
BH Novinari zabilježili su nekoliko pritužbi novinara na policiju i službenike u migrantskom kampu Lipa, uključujući prijetnje, nepropisno uskraćivanje pristupa i prisiljavanje novinara da izbrišu snimljeni materijal. Jedan uposlenik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice disciplinski je kažnjen zbog prijetnji upućenih novinaru.
Istraživanje koje je udruženje BH Novinari provelo među 440 medijskih radnika u septembru pokazalo je da je u posljednje tri godine više od 40 posto ispitanika bilo izloženo prijetnjama i zastrašivanju, uglavnom od strane političara i javnih dužnosnika.
"Nakon klevetničkih izjava u maju 2021.godine, koje je na račun novinarke Tanje Topić iznio predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik, diplomate u BiH pozvali su javne dužnosnike da se uzdrže od prijetnji i mizoginih komentara na račun medijskih radnika", stoji u izvještaju.
Udruženje BH Novinari zabilježilo je porast rodno zasnovanog nasilja nad ženama u medijima. U proteklih pet godina zabilježeno je 70 incidenata, koji su uključivali prijetnje smrću, verbalne i fizičke prijetnje te diskriminaciju na poslu.
