U proteklih desetak mjeseci u ovoj je kompaniji zbog nemogućnosti plasmana koksa i njegove loše cijene na tržištu, stvoren veliki gubitak, koji se, povratkom GIKIL-a na svjetsko tržište, pokušava sanirati.
Ugovori za plasman koksa u Iran i Indiju, koji su na snazi, održavaju proizvodnju koksa u punom kapacitetu, a najavljeno pokretanje smederevske željezare, otvara potrebu da se pokrene i četvrta koksna baterija, što će stvoriti moguće pretpostavke da se sadašnja proizvodnja vrlo brzo udvostruči i otvore nova radna mjesta.
Opterećeni gubicima, iz GIKIL-a su pozvali domaće vlasti da podrže projekte iz ove kompanije, koja je uspjela prebroditi svjetsku ekonomsku krizu zadržavši proizvodnju i u vrijeme kada su u Evropi bile ugašene skoro sve tvornice koksa. Povoljna kreditna linija Razvojne banke Federacije BiH omogućila bi za vrlo kratko vrijeme da se pokrene četvrta koksna baterija, te proizvodnja koksa udvostruči. Također, kredit bi omogućio dizanje proizvodnje vještačkih gnojiva u tvornici Azotara, koja posluje u sastavu GIKIL-a ima kapacitet od 100 000 tona vještačkih gnojiva, što je dovoljno da pokrije više od 50 posto potreba Bosne i Hercegovine.
"U ovom se trenutku u Bosnu i Hercegovinu iz susjednih zemalja, pa čak i iz Ukrajine, uvoze vještačka gnojiva. Vjerujemo da će vlasti ove zemlje shvatiti značaj domaće proizvodnje, posebno stoga što su vještačka gnojiva iz Azotare Lukavac projektirana za prosječnu kiselost i kvalitet zemljišta u BiH. Dakle, Bosna i Hercegovina, njezini radnici, zatim ratari i na kraju porezni sustav, dobivaju mnogo više od floskule 'zaštita domaće proizvodnje'", kazao je generalni direktor GIKIL-a Guntapali Jagannadham.
Po njegovim riječima, investicija u pokretanje četvrte koksne baterije i u maksimalno korištenje kapaciteta Azotare iznosila bi oko 50 milijuna dolara.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
