Šta stoji u rezoluciji EU parlamenta o BiH: EUFOR se poziva da razmotri raspoređivanje trupa u Brčko

U tekstu rezolucije, Evropski parlament je pozdravio odluku Evropskog vijeća da dodijeli Bosni i Hercegovini kandidatski status.

"Prepoznajemo važnost Zapadnog Balkana u proširenju Evropske unije i pozivamo EU da ubrza proces pristupanja Bosne i Hercegovine", naglašava se.

Od važnijih tačaka rezolucije, naročito se izdvaja tačka 11.

"Pozdravljamo produžavanje mandata misije EUFOR Althea do novembra 2023. godine. Pozivamo na temeljnu procjenu sigurnosne situacije i sposobnosti na terenu kao i na razmatranje raspoređivanja dodatnih kapaciteta EUFOR-a u Brčko distriktu", pojašnjava se.

Jedna od tačaka tiče se i glasanja Bosne i Hercegovine u Generalnoj skupštini UN-a

"Pozdravlja se glasanje BiH na Generalnoj skupštini UN-a u vezi suspenzije Rusije iz Odbora za ljudska prava, te se istovremeno osuđuje dodjeljivanje priznanja i posjeta Milorada Dodika i Nenada Stevandića Moskvi, te osuđuje prijem visokih dužnosnika Irana i suzdržanost BiH prilikom glasanja o rezoluciji u vezi ljudskih prava u Iranu", ističu u Evropskom parlamentu.

U dijelu rezolucije Evropski parlament je pozdravio i opredijeljenost Bosne i Hercegovine prema NATO-u i Evropskoj uniji, ali su se osvrnuli i na odluke visokog predstavnika.

"Prima se k znanju odluka Visokog predstavnika donesena u vezi izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, kojom se nastojala poboljšati funkcionalnost Federacije BiH, ali istovremeno se izražava zabrinutost radi vremena kada je odluka donesena, uz nedostatak transparentnosti i potrebnih konsultacija. Zbog toga, poziva se OHR da radi isključivo u okviru svoga mandata, te da svojim djelovanjem ne pridonosi jačanju političkih i etničkih podjela i tenzija, a da se Bonske ovlasti koriste isključivo kao posljednje sredstvo", poručili su.

Ipak, izraženo je žaljenje zbog nesprovođenja odluka Evropskog suda za ljudska prava.

"Izražava se žaljenje zbog neuspjeha političkih aktera da usklade ustav i izborni okvir s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, neprovođenjem presuda Europskog suda za ljudska prava (u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku). Također se izražava žaljenje što pojedine odluke Ustavnog suda BiH još uvijek nisu provedene, čime se ugrožavaju jednaka politička prava za sve građane. Poziva sve donositelje odluka da postignu dogovor, u skladu s presudama međunarodnih i domaćih sudova, kao i političkim dogovorom u Briselu od 12. juna 2022. godine", saopćeno je.

Evropski parlament je također pozvao na jačanje kapaciteta Centralne izborne komisije.

"Istovremeno se odbacuju sve aktivnosti političkih aktera kojim se vrši pritisak na CIK ili zastrašivanje pojedinih članova CIK-a, te se pozivaju domaće vlasti i Delegacija EU u BiH da podrže CIK i njegove članove u svim slučajevima zastrašivanja", istaknuto je.

Posebna kritika upućena je i zbog nedovoljnog napretka u provođenju Aneksa VII Dejtonskog sporazuma.

"Naglašava se da nije postignut dovoljan napredak u provedbi Aneksa VII. Dejtonskog mirovnog sporazuma o izbjeglicama, interno raseljenim osobama i povratnicima, te se ponavlja poziv na dodatne mjere i konkretne programe za održivi povratak, pristup zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju, socijalnoj zaštiti i obrazovanju te puno poštovanje njihovih prava", naglašava se.

Na kraju, pozdravljeni su i napori države na razvoju regionalne saradnje, naročito kroz Berlinski proces.

"Pozdravljaju se svi napori BiH na snaženju regionalne saradnje, posebno one unutar Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM) koje je unutar Berlinskog procesa", zaključuje se.