Iz Federalne uprave civilne zaštite kazali su nam da je nesreća iz 2014. godine pokazala koliko smo ranjivi i koliko je potrebno ulagati u sistem zaštite i spašavanja, mogle su se prepoznati sve vrline i mane trenutnog normativnog i operativnog segmenta funkcionisanja zaštite i spašavanja, te civilne zaštite na svim nivoima u Federaciji BiH.
"Činjenica je da nemamo sigurno najbolji sistem za odbranu od poplava usklađen sa svim evropskim principima i tu bi se definitivno moglo raditi na dogradnji, posebno primjenom direktiva EU, konkretno u primjeni novih tehnologija, u obrazovanju učesnika u odbranama od poplava. Raduje činjenica da je i ovom prilikom iskazan visok nivo solidarnosti između nadležnih institucija u BiH i operativnih snaga na terenu", kažu iz Federalne uprave civilne zaštite.
Dodaju da važan segment u pogledu smanjenja rizika od katastrofa je organiziranje efikasnog sistema zaštite i spašavanja, uključujući jačanje mjera prevencije, izgradnju kapaciteta i opremanje struktura zaštite i spašavanja, procjenu rizika, planiranje, obučavanje i izvođenje vježbi radi provjere stepena spremnosti djelovanja u slučaju katastrofa. Težište razvoja civilne zaštite, odnosno zaštite i spašavanja, treba biti najviše ispoljeno na nivou jedinica lokalne samouprave.
"FUCZ u posljednje vrijeme ulaže ogromne napore na edukaciji svojih pripadnika, tehničkom obučavanju, usavršavanju, itd. kako bi što spremniji obavljali vrlo složene zadatke u domenu aktivnosti ove uprave. Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), u saradnji s Ministarstvom sigurnosti i ostalim ključnim akterima, kao što su dvije entitetske uprave civilne zaštite, u ovom slučaju FUCZ, pomaže BiH da postane otpornija na katastrofe i da okruženje u kojem građani BiH žive bude sigurnije", rekli su iz Federalne uprave civilne zaštite.
Ističu da su svjesni da je zbog toga neophodno proširiti znanje i pristup katastrofama kako bi se one mogle prevenirati. Zbog toga su se pripadnici FUCZ obučavali (i obučavaju) na raznim kursevima, obukama, seminarima, vježbama, radionicama (Njemačka, Turska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Belgija, Portugal, Srbija i tako dalje) u domenu spašavanja pod vodom, smanjenju rizika od katastrofa, izgradnji kapaciteta za zbrinjavanje stanovnistva, gašenju šumskih požara, spašavanju ljudi u snježnim lavinama i smetovima, tehnikama helikopterskog spašavanja, osposobljavanju za akcije potraga izgubljenog ili ozlijeđenog stanovništva, kako bi bili spremni i obučeni i za ovakve i slične zadatke.
"Krenuli smo u projekat uvođenja jedinstvenog Operativnog centra na nivou FBiH koji podrazumijeva pokretanje pozivnog centra za hitne slučajeve 112, što će zamijeniti do sada važeće brojeve 122 (policija), 123 (vatrogasci), 124 (hitna pomoć) i druge službe. I ovo je jedan od uslova Evropske unije za BiH, jer trenutno jedino BiH i Albanija nemaju regulisano to pitanje", rekli su iz Federalne uprave civilne zaštite.
Proces otklanjanja posljedica još uvijek nije završen
Poučeni iskustvom iz poplava 2014. godine kada su se mnogi, posebno mladi ljudi javljali da pomognu, pokrenuli su i Projekat Mreže volontera Federalne uprave civilne zaštite u slučaju prirodnih i drugih nesreća, koji je podržala Vlada Švicarske preko svoje ambasade u Bosni i Hercegovini u sklopu aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa.
"Ove aktivnosti su u skladu sa načelima 'Sendai okvira za upravljanje rizikom od katastrofa 2015.-2030.' s ciljem da se poboljšaju i ojačaju mogućnosti za efikasan odgovor i oporavak, ali i omogući da se brzo i na odgovarajući način odgovori kada to bude potrebno", kazali su iz Federalne uprave civilne zaštite.
Izmjene i dopune Zakona o zaštiti i spašavanju, zaštiti od požara i vatrogastvu, priprema izmjena i dopuna plana zaštite i spašavanja, procjena ugroženosti i samo su neki od projekata koji su ove godine pokrenuti, a koji će kako tvrde, sigurno proizvesti mnogo bolje rezultate u ovoj oblasti.
Jedan je svakako sistem ranog upozoravanja, obuka i osposbljavanje pripadnika civilne zaštite, integracija projekata koje smo već pokrenuli, a to je registar volontera, što znači da sve one ljude koji žele pomoći imamo u jednoj bazi podataka koja će biti dostupna svim strukturama zaštite i spašavanja od općine, kantona, Federacije. Tako da, prije svega, sigurnost građana podignemo na mnogo viši nivo. Prije svega imamo taj jedan općinski, kantonalni, federalni sistem zaštite oko samog građanina, znači da uključujemo jedan po jedan sistem i prije svega da se znaju nadležnosti, da se zna ko šta radi na terenu, da pomoć stigne na vrijeme i da radimo samo svoj posao, a to je briga o građanima, o zaštiti i spašavanju i u prevenciji i u samom odgovoru na prirodnu nesreću. Neki su od problemima s kojim se susrećemo u radu, svakako je nedostatak ljudstva i adekvatne opreme", rekli su iz Federalne uprave civilne zaštite.
Zaključili su da proces otklanjanja posljedica još uvijek nije završen, te da je on dugoročan.
"Efikasnost posla rekonstrukcije i oporavka nakon nesreća bit će veća sa razvijenim područjem prevencije nesreća. Na toj tezi treba graditi strateški razvoj civilne zaštite u funkciji zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Ulaganjem u prevenciju, smanjujemo posljedice", kazali su iz Federalne uprave civilne zaštite.
Evropska unija je brzo reagovala na poplave koje su se desile u Bosni i Hercegovini, tako što je odmah poslala spasilačke timove i opremu, i pružila hitnu pomoć putem Mehanizma EU za civilnu zaštitu. U augustu 2014. godine, EU je pokrenula Program za oporavak od poplava za BiH kako bi pomogla normalizaciji ljudskih života u 24 općine koje su bile najteže pogođene.
Zahvaljujući sredstvima EU u BiH sačuvano 5.600 radnih mjesta
Iz Delegacije Evropske unije u BiH kazali su nam da sveukupna vrijednost Programa iznosi 43,52 miliona eura, od kojih je 42,24 miliona eura obezbijedila EU, a 1,28 miliona eura je osigurao Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).
"Program je pomogao više od 610.000 ljudi u zajednicama pogođenim poplavama u BiH time što je obnovio više od 4.000 kuća, 100 javnih objekata i objekata komunalne infrastrukture, a također je pomogao i brojnim malim i srednjim preduzećima i poljoprivrednim proizvođačima da održe svoju proizvodnju i očuvaju i kreiraju oko 5.600 radnih mjesta", rekli su iz Delegacije EU u BiH.
Program predstavlja prvi dio sredstava koje je EU obećala na Donatorskoj konferenciji održanoj u Briselu 2014. u svrhu neposrednog oporavka u BiH.
"Podrška koja se pruža putem drugog paketa u vrijednosti od 41 milion eura ima za cilj pomoći BiH da poboljša svoju otpornost na prirodne katastrofe, pruži dodatnu pomoć pri obnovi stambenog fonda, razvoju malih i srednjih preduzeća i lokalnom ekonomskom razvoju u područjima pogođenim poplavama, kao i da pomogne nevladine organizacije s pomoći za oporavak društvenog razvoja. Program EU za lokalni razvoj i zapošljavanje, čija vrijednost iznosi 19 miliona eura, dio je ovog paketa i pokrenut je u martu 2016. godine s ciljem poboljšanja standarda življenja, stvaranja novih radnih mjesta, društvene inkluzije i poboljšanja kvalitete života građana u područjima u kojima se nalazi veliki postotak izbjeglica, povratnika i interno raseljenih lica i u područjima pogođenim poplavama", kazali su iz Delegacije EU u BiH.
EU je također obezbijedila 2,5 miliona eura putem IPA programa za 2013. za projekt "Roma Action II" s ciljem poboljšanja društvene inkluzije oko 140 romskih porodica u područjima pogođenim poplavama u BiH i obezbijedit će adekvatno i trajno stambeno rješenje u devet općina/gradova u BiH (Banovići, Tuzla, Gračanica, Zavidovići, Zenica, Bijeljina, Modriča i Distrikt Brčko). Takođe, 3,6 miliona eura je obezbijeđeno kroz IPA Program prekogranične saradnje BiH-Srbija za prevenciju poplava i preventivne mjere.
"Odabir partnerskih općina kao i aktivnosti provedenih putem EU Programa za oporavak od poplava napravljen je na osnovu rezultata Procjena potrebe za oporavkom koje su sačinile domaće vlasti uz pomoć EU, UN-a i Svjetske banke. Odabir krajnjih korisnika pomoći (relevantnih za obnovu stambenog fonda kao i za obnovu životnih uslova) proveden je direktno putem javnih poziva objavljenih u saradnji sa odabranim općinama i gradovima", rekli su iz Delegacije EU u BiH.
Kako kažu, odabrani kandidati su provjereni putem posjeta i krajnji odabir je napravila evaluacijska komisija sačinjena od predstavnika UNDP-a, općina i drugih relevantnih institucija. Po pitanju projekata vezanih za obnovu javnih ustanova ili komunalne infrastrukture, prijedloge su dostavljala relevantna ministarstva i lokalne vlasti, u skladu sa Procjenom potreba za oporavkom. EU Program za oporavak od poplava je provodio UNDP u saradnji sa UNICEF-om i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).
"EU Program za lokalni razvoj i zapošljavanje sačinjen je od tri projekta koje će provoditi UNDP, GIZ i Međunarodna organizacija rada (ILO) do 31. decembra 2018. godine. Rezultat podrške civilnom društvu za oporavak od poplava i ekonomski oporavak je 9 dodijeljenih ugovora u iznosu od 1.868.335 miliona eura koje će implementirati World Vision, LIR, Omladinski komunikativni centar, Budućnost, Exit, ECO INPULS, Nezavisni Biro za razvoj, Centri civilnih inicijativa i Centar za sigurnosne studije", kazali su iz Delegacije EU u BiH.
Dodaju da će projekat "Roma Action II" do jula 2017. godine provoditi međunarodne humanitarne organizacije Hilfswerk Austria (HWA), Arbeiter Samariter Bund (ASB) and BiH Udruženje Kali Sara – Romski informativni centar, uz aktivno učešće državnih i lokalnih vlasti i drugih aktera.
Stručnjak za vode Munir Jahić kazao nam je da su običajne poplave u dolini rijeke Bosne i desnoj obala rijeke Save. On smatra da je potrebno situaciju anlizirati, reći gdje su propusti i šta nas čeka u narednom periodu.
Podsjetio je da je Općina Goržde dobile obeštećenje s obzirom na to da je konstatovano kako su poplave iz 2010. godine, a koje su pogodile ovu općinu namjerno prouzrokovane iz Crne Gore
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
