Šta je Venecijanska komisija iz koje je Amerika istupila i koja je njena uloga u BiH

Trumpova sveobuhvatna odluka je tako zahvatila i komisiju koja je u BiH svojevrsni sinonim za reforme u oblasti vladavine prava i pravosuđa.

Ne postoji nijedan zakon ili odluka koja je donesena ili razmatrana u ova dva sektora u BiH, a da zato svoje mišljenje nije dala Venecijanska komisija, a razlog za to je ekspertski sastav ovog tijela.

Šta je Venecijanska komisija

Venecijanska komisija je osnovana kao tijelo Vijeća Evrope u maju 1990. godine kako bi se zemljama koje su pravile tranzicije iz autokratskih u demokratske režime pomoglo u reformama vezanim za vladavinu prava i pravosuđe.

Ideja za osnivanje je stigla od Antonija Marija La Pergole, tadašnjeg ministra za evropske poslove Italije. Iako su na početku članice bile samo države koje pripadaju Evropskoj uniji, danas ova komisija broji čak 60 članica širom svijeta.

Članovi ove komisije su eksperti za ustavno pravo iz cijelog svijeta, a na čelu se nalazi predsjednik. Trenutno, tu poziciju obnaša Claire Bazy-Malaurie.

Ovo su aktuelni članovi Venecijanske komisije: Leila Aslaoui, Pere Vilanova Trias, Vladimir Vardanyan, Christoph Grabenwarter, Rövşən İsmayilov, Jan Velaers, Zlatko Knežević, Cármen Lúcia Antunes Rocha, Desislava Atanasova, Hoi Kong, María Pía Silva Gallinato, Fernando Castillo Víquez, Jasna Omeje, Yiasemis N. Yiasemi, Veronika Bílková, Jørgen Steen Sørensen, Lauri Mälksoo, Tuomas Ojanen, Claire Bazy Malaurie, Mindia Ugrekhelidze, Angelika Nussberger, Nicos C. Alivizatos, László Trócsányi, Herdis Kjerulf Thorgeirsdottir, Richard Barrett, Talia Einhorn, Marta Cartabia, Elvira Azimova, Hyungdu Kim, Qerim Qerimi, Aiaz Baetov, Irēna Kucina, Peter Bussjäger, Dainius Žalimas, Claudia Monti, Michael Frendo, Mónica Aralí Soto Fregoso, Domnica Manole, Bertrand Mathieu, Srdjan Darmanović, Nadia Bernoussi, Martin Kuijer, Renata Deskoska, Eirik Holmøyvik, Gustavo Gutiérrez Ticse, Justyn Piskorski, António Silva Henriques Gaspar, Laura-Iuliana Scântei, Fabio Giovagnoli, Vladan Petrov, Jana Baricová, Nina Betetto, Rafael Bustos Gisbert, Iain Cameron, Regina Kiener, Ghazi Jeribi, Yavuz Atar, Serhiy Holovaty, Timothy Otty, David A. Kaye.

Imala je ogroman utjecaj na reforme u bosanskohercegovačkom pravosuđu

Što se tiče konkretno Bosne i Hercegovine, Venecijanska komisija je imala ogroman utjecaj na brojne pravosudne reforme koje su provođene u našoj zemlji od završetka rata 1995. godine.

Venecijanska komisija u posljednjih nekoliko godina više puta je davala mišljenja i preporuke koje se tiču reforme Ustava BiH, izbora i rada pravosuđa. Njena ocjena promjena u izbornom zakonodavstvu, uključujući osjetljiva pitanja vezana za konstitutivnost naroda i prava manjina, često se smatra ključnom referencom u kontekstu političkih razgovora unutar BiH.

Posebno značajan bio je njen utjecaj tokom rasprava o reformi pravosuđa i imenovanju sudija, gdje je Komisija naglašavala potrebu za većom nezavisnošću sudstva i transparentnošću u postupcima. Njene preporuke često služe kao poluga međunarodnog pritiska na domaće političke aktere da se usklade sa evropskim standardima.

Ipak, Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo, čije je mišljenje neobavezujuće, te se često, iz političkih razloga, njihov stav odbacivao.