Političko imenovanje
24

Šta je uloga glavnog pregovarača u procesu pristupanja Evropskoj uniji

Piše: N. Ž.
Glavni pregovarač je tačka kontakta između BiH i EU (Ilustracija: A.L./Klix.ba)
Glavni pregovarač je tačka kontakta između BiH i EU (Ilustracija: A.L./Klix.ba)
15.10.2025.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ) je najavila da će uskoro donijeti odluku o imenovanju glavnog pregovarača za Evropsku uniju.

Ova izjava je ponovo u fokus stavila ovo pitanje koje je jedno od glavnih uslova za otvaranje pregovora naše zemlje za pristupanje EU.

Zbog toga je jako važno pojasniti na to šta je tačno uloga glavnog pregovarača u kontekstu ulaska naše zemlje u Evropsku uniju.

Šta je uloga glavnog pregovarača?

Riječ je o osobi koja predvodi Ured glavnog pregovarača, koji se obično osniva unutar vlade (u BiH, unutar Vijeća ministara).

U ovom uredu se trebaju nalaziti osobe koje se bave konkretnim segmentima koji se spominju u tzv. poglavljima, odnosno uslovima za članstvo u EU.

Uloga glavnog pregovarača je da koordinira rad ovog tijela, odnosno da bude glavna tačka kontakta između ureda i predstavnika EU.

Njihova uloga je, suštinski, praktična, kako predstavnici Brisela ne bi razgovarali o svakoj temi s različitim sagovornicima. U tom smislu, glavni pregovarač ima odgovornost da prikupi izvještaje i redovno raportira predstavnicima EU o napretku koji je urađen u specifičnim segmentima.

S druge strane, interna uloga glavnog pregovarača unutar ureda kojeg vodi je da, shodno instrukcijama iz Brisela, traži rezultate rada svojih saradnika u kontekstu konkretnih klastera.

Tako će, recimo, na zahtjev EU da se procijeni napredak u poglavlju vanjske, odbrambene i sigurnosne politike, glavni pregovarač iz BiH tražiti izvještaje od relevantnih saradnika, odnosno predstavnika ministarstava vanjskih poslova, odbrane i sigurnosti.

Nakon što dobije te izvještaje, uloga glavnog pregovarača je da ih sumira i iznese pred predstavnike EU, koji ih zatim procjenjuju te, kada se stvore uslovi, prihvataju i zatvaraju to specifično poglavlje.

Kako su to uradile zemlje u regionu?

BiH se, u ovom smislu, može okrenuti i susjednim zemljama i njihovim iskustvima, imajući u vidu da je Hrvatska već članica EU, dok su Srbija i Crna Gora već krenule u proces pregovora.

U Srbiji, kako postoji ministarstvo evropskih integracija od 2017. godine, mjesto glavnog pregovarača preuzima osoba koja je imenovana za ministra. Trenutno, glavni pregovarač i ministar za evropske integracije je Nemanja Starović.

Osim Starovića, Ured glavnog pregovarača između ostalih čine i njegov zamjenik, sekretari unutar ministarstva, ambasador Srbije pri EU te direktor Kancelarije za Kosovo.

U Crnoj Gori, iako također postoji ministarstvo evropskih poslova, poziciju glavnog pregovarača preuzima osoba koja ne vodi ovaj resor. Tako je na mjestu pregovarača trenutno Predrag Zenović, dok je ranije tu bila Zorka Kordić.

Međutim, pored imenovanja na ovu poziciju, Crna Gora je 2012. godine uspostavila i čak šest različitih grupa koje sudjeluju u procesu. To su Kolegijum za pregovore, Državna delegacija, Pregovaračka grupa, Radne grupe, Kancelarija glavnog pregovarača i Sekretarijat pregovaračke grupe.

Svaka od ovih grupa ima svoju ulogu, bilo da je ona formalna ili ne, ali sve sudjeluju u pregovaračkom procesu kojeg je ova zemlja otvorila u junu 2012. godine.

U Hrvatskoj, koja je 2013. pristupila Evropskoj uniji, je osnovana Radna grupa za pregovore još 2005. godine, a glavni pregovarač je bio Vladimir Drobnjak. Prema njegovim riječima, u timu za pregovore je bilo 900 ljudi.

Kao što se može vidjeti iz ovih primjera, imenovanje pregovarača je isključivo političko, ali treba istaći da su zemlje u regionu na ovu poziciju imenovali diplomate i osobe koje su ispunjavale određene uslove (znanje više svjetskih jezika i iskustvo u diplomatiji).

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima