Šta je Reformska agenda koju je Vijeće ministara usvojilo i kako će se trošiti novac iz Plana rasta

Dokument sa 113 mjera, kojeg su mjesecima blokirali ministri iz SNSD-a Srđan Amidžić i Staša Košarac, je konačno usvojen, te se sada šalje u Brisel, gdje će Evropska komisija odobriti ili vratiti dokument na doradu.

Ako bi se u Briselu usvojila Reformska agenda, Bosna i Hercegovina bi otvorila pristup za više od 900 miliona eura iz ovog plana, ali je ovo tek početak posla za državne vlasti, ali i njihove kolege na nižim nivoima.

Bosna i Hercegovina će dobiti sedam posto sredstava, od ukupno 917 miliona KM koje su namijenjene za našu državu, do kraja ove godine ako Brisel prihvati Reformsku agendu. Svaka dalja uplata vezana je za usvojene mjere odnosno svaka tranša je uslovljena konkretnim potezima vlasti BiH. Svakih šest mjeseci bit će sprovedena revizija reformi na kojima se radi.

Šta je Reformska agenda?

Dokument kojeg je Vijeće ministara na telefonskoj sjednici usvojilo odnosi se na listu mjera koje će Bosna i Hercegovina u narednom periodu provoditi.

Drugim riječima, riječ je o reformama koje moraju provesti naše vlasti kako bi ostvarile pristup novcu kojeg je Evropska unija odvojila za našu zemlju.

Naravno, ukupna količina tog novca je trebala biti nešto više od milijardu eura, ali je umanjen za 108 miliona eura sredinom juna, kada je probijen rok kojeg je pred vlasti u BiH postavila Evropska komisija.

Sam dokument je bio predmet političkih blokada SNSD-a, a riječ je o dvije tačke koje su za vladajuću strukturu u Republici Srpskoj bile neprihvatljive.

Radi se o mjerama vezanim za poštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te popunjavanje najvišeg suda u BiH, kojem fali dvoje sudija koje imenuje Narodna skupština RS-a, te o ukidanju entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć.

Iako finalna verzija ovog dokumenta, kojeg je Vijeće ministara usvojila na današnjoj sjednici, nije dostupna, postoje informacije o tome da je bilo promjena u ove dvije tačke kako bi se osigurao pozitivan glas ministara iz RS-a.

Kako se dijeli novac?

U draftu dokumenta iz jula 2024. godine, u koji je Klix.ba imao uvid, može se vidjeti da se novac iz Plana rasta dijeli za razne projekte na državnom, entitetskom i lokalnom nivou.

Tako su, između ostalog, spomenuti projekti izgradnje novih cesta, pista na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, škola širom BiH, izgradnju 5G mreže, te drugih projekata koji će se potpuno ili djelomično finansirati iz ovog fonda.

Ono što je važno spomenuti jeste da je, bilo da je riječ o draftu iz 2024. godine ili dokumentu koji je danas usvojen, u pitanju prijedlog, te da će se o svim projektima individualno izjašnjavati Vijeće ministara BiH.

Jednostavnije rečeno, svaki projekat koji bi trebao da dobije finansiranje kroz ovaj program mora biti individualno usaglašen na nivou Vijeća ministara BiH. Prijedloge za projekte dostavljaju niži nivoi vlasti, odnosno općine i kantoni.

Uz to, finansiranje ovih projekata je striktno vezano uz provođenje mjera koje sadržavaju prvi dio dokumenta.

Drugim riječima, izgradnja cesta ili škola može biti obustavljena ako u Briselu procijene da se BiH ne pridržava usvojenih i odobrenih mjera.

U svakom slučaju, usvajanje ovog dokumenta je pozitivan znak za BiH, ali je tek početak procesa koji zahtijeva široke reforme i pridržavanje dogovorenim mjerama, što nije odlika vlasti u našoj zemlji.