Šta je pozadina naglog stavljanja u fokus priče o trećem entitetu u BiH

Taj treći entitet, višedecenijska želja dominantnog hrvatskog političkog bloka, oličenog kroz HDZ, u svom izvedbenom obliku značio bi kraj BiH kakvu poznajemo. Takva ideja za sobom neminovno vuče vagon rizika, krize i totalnog haosa.

Treći entitet nije definisan u Dejtonu i nikada nije predstavljao američku viziju rješavanja krize u BiH. Čak ni dolazak Donalda Trumpa na vlast, a naročito investicijske ambicije Amerike kroz Južnu interkonekciju i druge projekte ne znače buduću podršku ideji trećeg entiteta.

Stavovi lobiste Maxa Primorca, koji je nesumnjivo pod direktnim utjecajem hrvatske desnice, koji zvuče kataklizmično po BiH, ohrabruju narativ o kraju BiH kakvu poznajemo. Pojačavaju težnje za gašenje OHR-a i ideju da tri konstitutivna naroda u ovoj državi sve dijele na tri jednaka dijela.

No, to se može posmatrati isključivo kao fragment, a ne kao cijela slika. Uz nedvojben utjecaj Primorca u američkoj administraciji i rast euroskepticizma, BiH istinski djeluje kao list na vjetru. No, realizacija svih ranije spomenutih radikalnih ideja o budućnosti BiH i dalje djeluje neodrživo i ne uklapa se u suštinski američki interes u ovom dijelu svijeta, a to su stabilnost i ekonomski interes.

Treći entitet bi značio i kraj ideje o Južnoj interkonekciji, evropskom putu BiH ali i nizu drugih projekata. Stoga se nameće pitanje zašto hrvatski politički blok u fokus stavlja ideju o trećem entitetu?

Kada se takve ideje stave pred stranke sa sjedištem u Sarajevu, forsirajući strah o neizvjesnoj budućnosti koju kreira neki novi poredak koji se formira u svijetu, onda djeluje mnogo jednostavnije progurati neke stare političke zahtjeve.

Drugim riječima, kada vam neko prijeti trećim entitetom i nesigurnosti, onda zahtjevi HDZ-a za promjenom izbornog zakona i promjenom načina biranja članova Predsjedništva BiH i generalno podjele svega i svačega po principu konstitutivnih naroda djeluje kao politička kamilica.

Upravo bi se u tom segmentu mogla tražiti pozadina forsiranja teorije o trećem entitetu.

U tom kontekstu bi Trojka, a prije svega Ministarstvo vanjskih poslova na čelu s Elmedinom Konakovićem moglo tražiti odgovore od Hrvatske, a prije svega od Gordana Grlića Radmana, šefa diplomatije te zemlje i javno ga upitati: Kako je to Hrvatska najveći prijatelj BiH i faktor koji BiH vuče ka EU, kada Grlić Radman u isto vrijeme u Washingtonu sjedi s Primorcem uoči njegovog saslušanja u Kongresu, gdje je BiH predstavljao kao propalu državu.

BiH bi zvanično trebala progovoriti o takvim pokitičkim procesima, a ne žmiriti i praviti se da ne postoje.