Kinjiga je promovirana danas u Sarajevu, a promociji je prisustvovao veliki broj univerzitetskih profesora i članova nevladinih organizacija i udruženja žrtava iz proteklog rata u BiH.
Knjiga je bila pokušaj da se razumije pozadina ratova u proteklih 20 godina, jer oni nisu počeli iz čista mira, kaže autorica knjige.
"Moj primarni cilj je bio da i sama naučim šta se iza svega toga krilo i uzela sam kao odrednicu godinu 1966., od Brionskog plenuma, kada je Jugoslavija odlučila da se federalizuje i kada je srpska strana to doživjela kao krah Jugoslavije i početak kraja te zemlje. Tada počinju pripreme kroz kulturnu sferu, a kasnije i političku, a zaustavila sam se na '91. godini, sem što imam prilog kojim objašnjavam šta je posljedica te politike. Danas se vidi da se Srbija nalazi u situaciji kada i sama mora odustati od toga, silom ili milom. To je prosto pokušaj razumijevanja orijentacije u srpskoj politici, koja očigledno nije nova i ima korijene s početka stoljeća. Ovo je pokušaj da se razumije kako takva politika, ne samo Srbiju, već bilo koju zemlju koja se upusti u nju, dovede do kraha. Važno je da mladi ljudi imaju bar neku osnovu da počnu i sami istraživati", kazala je Biserko.
Autorica je ocijenila da je put transformacije društava na ovim prostorima dugačak, ali da je evropski put okvir u koji je međunarodna zajednica stavila zemlje balkana i kojima teži.
"Nacionalizam je još uvijek živ, ali on više nema tu mobilizatorsku snagu, to se pokazalo sada prilikom potpisivanja sporazuma Beograd-Priština. Vidjeli ste da su ti protesti u Novom Sadu i Beogradu bili bez neke energije, to ne znači da je nacionalizam nestao. Isto tako, nestala je privlačnost tog nacionalizma kod građana srbije, oni očekuju sasvim drugačije rezultate od ove ili bilo koje druge vlade. U tom smislu i same političke elite se moraju skoncentrisati na neke konkretne rezultate", kaže Biserko.
Biserko, predsjednica Hesinškog odbora Srbije, je uvjerena da će njena knjiga u Srbiji doživjeti sporenja.
"Elite neće biti spremne da se na taj način osvrnu na ono što se dešavalo. Teze koje preovlađuju uglavnom idu u pravcu relativizacije i izjednačavanja krivice, čak i negiranja. Kao što znate, zvanična je teza da Srbija nije bila u ratu i bit će vrlo teško to odstraniti i promijeniti taj narativ", kazala je Biserko i napomenula da u Srbiji ipak ima više od 400.000 ratnih veterana te da postoje haške presude koje će se kad-tad morati uzeti u obzir.
Jedan od promotora knjige, prof. dr. Asim Mujkić, je ocijenio da su Srbija i BiH kao spojene posude i da probleme koje imamo trebamo gledati u tom kontekstu. Ocijenio je da knjiga Sonje Biserko nudi priču marginalizirane tradicije kritičkog promišljanja ,koja u Srbiji seže još od Dimitrija Tucovića, Svetozara Markovića i danas Latinke Perović.
"Ti autori sa pozicije građanske i liberalne ideje kritiziraju koncepciju velike Srbije. Knjiga je vrlo važna za nas i nudi nam nadu da se u Srbiji nudi prijeko potrebna kritička svijest. Srpski nacionalizam posustaje. Ako je vjerovati ovome što se dešava u vezi sa Briselskim sporazumom i evo današnjim sastankom u Ankari (sastanak Predsjedništva BiH i predsjednika Srbije sa turskim zvaničnicima op. a.), vidi se da taj nacionalizam posustaje. Uvjeren sam da će se posustajanje srbijanskog nacionalizma odraziti i na srpski nacionalizam u BiH, koji je još najači generator dezintegracije", kazao je Mujkić.
Doc. dr. Edina Bećirević sa Fakulteta kriminalističkih nauka u sarajevu je ocijenila kako se radi o veoma hrabroj knjizi, jer ona ne pravi političke kompromise.
"Biserko se ne bavi političkom korektnošću i to joj nije bitno, ne želi ravnomjerno raspoređivanje krivice za raspad Jugoslavije. Ona srpski nacionalizam identificira kao ključni i osnovni uzrok raspada Jugoslavije", kazala je Bećirević.
Među promotorima su bili i prof. dr. Smajil Čekić i prof. dr. Zarije Sejzović.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
