Karadžić: Neslužbeni popisivači stanovništva
Eset Muračević, svjedok Haškog tužilaštva koji je počeo svjedočiti 1. marta ove godine, rekao je da je prema popisu stanovništva iz 1991. godine u naselju Svrake živjelo 1.036 Bošnjaka, dok je dvije godine kasnije "prema neslužbenom popisu nove srpske vlasti" utvrđeno kako u tom mjestu nema Bošnjaka.
"Slična situacija je i sa selom Tihovići, gdje je 1991. godine bilo 367 muslimana. Međutim, vaši popisivači 1993. nisu zatekli nijednog. Nisu mogli ni zateći jer su predstavnici srpske vojske u julu 1992. godine napali selo i ubili preko 30 građana, a sve ostale protjerali. To su sve pokazatelji za dijelove naselja koje ste vi držali pod kontrolom“, rekao je Muračević, odgovarajući na pitanja optuženog Karadžića.
Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja između 1992. i 1995. godine, kao i za učešće u progonu nesrpskog stanovništva s područja 20 općina u BiH, među kojima je i Vogošća.
Muračević se prisjetio kako su ga pripadnici srpskih snaga zarobili u maju 1992. godine, nakon čega je nekoliko mjeseci bio zatočen u kasarni Semizovac, te logorima Bunker i Planjina kuća u Vogošći, odakle je rekao da je izvođen na prisilni rad i korišten kao živi štit.
„Ljudi su bili izloženi različitim vidovima torture kada su izvođeni na rad. Kada su vani radili dobivali su redovno hranu, ali nerijetko mi koji smo ostavljeni nismo je baš dobivali. Jedne prilike sam čak izveden sa grupom zatvorenika na brdo iznad Semizovca, gdje je bilo izuzetno jako sunce, a morali smo nagoreno drveće nositi, a vojnici su nas tjerali da radimo bez dovoljno hrane i vode“, dodao je svjedok.
Karadžić se optužnicom tereti za protivpravno zatočenje nesrpskog stanovništva sa područja Vogošće u logorima Bunker i Planjina kuća tokom 1992. godine, kao i korištenje zatočenika kao „živih štitova“ i njihovo odvođenje na prisilni rad, uključujući kopanje grobova i rovova na linijama fronta.
Muračević je dodao i da je lokalno srpsko stanovništvo na području Vogošće tokom 1992. godine „sarađivalo sa Jugoslovenskom narodnom armijom (JNA) i raspolagalo njenim kapacitetima“.
„Lokalni Srbi imali su podršku JNA u kasarni Semizovac, koja je postepeno od 1991. godine prelazila pod kontrolu srpskih vlasti. Kasarna je služila kao poligon za podjelu naoružanja i obuku lokalnih Srba za rukovanje naoružanjem. Tokom barikada, JNA je pružala i logističku podršku sa oklopnim vozilima“, rekao je Muračević.
U optužnici stoji da je Karadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem da se bosanski Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo, skupa sa, između ostalog, pripadnicima JNA, te članovima državnih organa bosanskih Srba na republičkom, opštinskom i lokalnom nivou.
Suđenje Karadžiću nastaviti će se u četvrtak, 3. marta ove godine.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
