Bolne rane
48

Srebreničke žrtve o komisijama Vlade RS-a: Zar Memorijalni centar Potočari nije dokaz genocida?

Piše: A. Z.
Memorijalni centar Potočari (Foto: D. Z./Klix.ba)
Memorijalni centar Potočari (Foto: D. Z./Klix.ba)
Formiranje međunarodne komisije koja će se baviti istraživanjem dešavanja u Srebrenici u periodu 1992.-1995. godine izazvalo je osude bh. javnosti, reagovale su političke stranke i predstavnici Bošnjaka u RS-u, ali ovaj potez vlasti u RS-u bez sumnje je najteže pao preživjelim žrtvama genocida. Za njih je ovo još jedan pokušaj poigravanja, vrijeđanja i pokušaj izjednačavanja žrtve i agresora.

"Sve je to Dodikovo (Milorad op.a.) maslo, žele dokazati da je bio genocid i nad Srbima. Jeste li vidjeli koga su stavili u komisije, članovi su uglavnom mrzitelji muslimana. Kada bi pokušali ući u Memorijalni centar Potočari mi im to ne bismo dozvolili, to je naša svetinja", kazala nam je Hajra Ćatić, majka novinara Nihada Nine Ćatića i predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice".

Iako je stav vlasti u RS-u prema genocidu u Srebrenici poznat, Ćatić kaže da je svaki pokušaj otvaranja nikada zaliječenih rana jednako bolan i da dodatno otežava ionako težak život u Srebrenici.

Hajra Ćatić (Foto: Klix.ba)
Hajra Ćatić (Foto: Klix.ba)

"Trenutno stanje u Srebrenici podsjeća na 1992. godinu. Strašno je teško, ulice su prazne. Kako Bošnjak nije načelnik općine veliki broj ljudi je napustio Srebrenicu", tvrdi Ćatić.

Nura Begović, potpredsjednica Udruženja "Žene Srebrenice", ističe da je sasvim jasno ko je u Srebrenici bio žrtva, a to dokazuju sudske presude, kosti ubijenih i iskustva preživjelih.

Nura Begović
Nura Begović

"To su politička previranja, to je igra Dodika, Željke (Cvijanović op.a.) i onog Rusa (Petar Ivancov op.a.). Znamo kakav je genocid počinjen. Prije mjesec dana sam identifikovala jedinog brata, moja majka je umrla, nije dočekala da ga pronađe. Zar nad njim nije izvršen genocid kad sam našla samo jednu šaku? Ovo je ponovo vrijeđanje žrtava. Muka nam je, povraća nam se od svega. Čime se poigravaju, kakvo dokazivanje genocida i komisije? Hoće li visoki predstavnik poduzeti neke sankcije, jer to mu je posao?", pita se Begović.

Da je riječ o novom pokušaju izjednačavanja žrtve i zločinca smatra i Damir Muminović koji je iz Konjević Polja u potrazi za spasom otišao u Srebrenicu, odakle je 1995. godine prešao u Tuzlu. Damir je i rođak Fahrudina Muminovića koji je kao sedmogodišnjak preživio masovno strijeljanje u julu 1995.

"Pokušavaju izjednačiti zločince i žrtve, a Srbi su ti koji su u Srebrenici bili naoružani. Kakav dokaz im više treba? Pogledajte samo slučaj Fahrudina Muminovića, to bi im trebalo biti sasvim dovoljno da shvate šta se desilo u Srebrenici. Ovo je još jedna u nizu uvreda, kao da žrtve u Memorijalnom centru i one koje nisu pronađene nisu dovoljan dokaz", rekao nam je Muminović.

Damir Muminović (Foto: D. Z./Klix.ba)
Damir Muminović (Foto: D. Z./Klix.ba)

Podsjećamo, Vlada RS-a 7. februara je imenovala "nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992.-1995. godine, kao i Srba u Sarajevu u periodu 1991.-1995. godine".

U Komisiji za Srebrenicu su Gideon Graif, predsjednik, te članovi Adenrele Shinaba, Juki Osa, Roger Bayard, Zeng Ji, Giuseppe Zaccaria, Markus Goldbach, Laurence Armand French i Marija Đurić.

Kako je navedeno iz entitetske vlade, komisija za Srebrenicu je imenovana s ciljem cjelovitog i istinitog sagledavanja događaja u Srebrenici i srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, a zbog jačanja povjerenja i tolerancije među narodima u BiH, konačnog pomirenja i suživota sadašnjih i budućih generacija.