|

Srebrenica je i dalje noćna mora za Holandiju

Srebrenica je i dalje noćna mora za Holandiju
0
F
FENA
3.2.2011. u 20:34
21
komentara
0

dijeljenja
Srebrenica je i dalje noćna mora za Holandiju Foto: Arhiv
Neuspjeh bataljona holandske vojske da spriječi genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i dalje muči holandsko društvo, objavio je WikiLeaks.
U depeši iz ambasade SAD-a u Haagu koju je objavila ova web stranica navodi se da slučaj Srebrenice otežava i razmještanja holandskih vojnika u inostranstvu, prenijele su agencije.

U depeši poslanoj 19. decembra 2006. navodi se da je holandski ministar odbrane Henk Kamp predstavio specijalno znamenje za vojnike koji su bili u bataljonu pod okriljem UNPROFOR-a u BiH 1995., što je izazvalo oštru reakciju medija.

Iako je znamenje imalo za cilj da oda počast holandskim vojnicima koji su "časno i savjesno služili u teškim okolnostima", ono nije dobro primljeno u holandskom društvu koje i dalje ima problema zbog neuspjeha u sprečavanju masakra nad Bošnjacima koji su u Srebrenici počinile snage bosanskih Srba.

U depeši objavljenoj 2. februara navodi se da se "kukavice iz holandskog bataljona" u Holandiji okrivljuju što ništa nisu učinile da spriječe genocid, dok su vojnici tvrdili da odbrana Srebrenice nije bila moguća zbog neodgovarajućeg mandata i oružja, kao i nedostatka podrške UN-a.

Masakr je doveo do pada holandske vlade 2002. nakon izvještaja Holandskog instituta za ratnu dokumentaciju u kojem su vojnici oslobođeni većeg dijela krivnje, budući da su bili brojno nadvladani i slabo naoružani, ali je krivnja dijelom pripisana vladi koja ih je poslala.

Posljedica je, navodi se u depeši koju je potpisao zamjenik šefa misije u ambasadi Chat Blakeman, da holandska vlada mora ispuniti odabrane kriterije prije nego što parlament pristane da pošalje trupe u inozemstvo.

Najznačajniji zahtjev se tiče većih ovlasti kako bi se izbjeglo neispunjavanje zadatka, što se, vjeruju Holanđani, dogodilo u Srebrenici. Zbog toga je i nekoliko puta bilo zaustavljeno slanje holandskih vojnika u Afganistan.

U drugoj depeši, poslanoj 2000. iz ambasade SAD-a u Haagu, a koju je WikiLeaks objavio 2. februara, navodi se da većina Holanđanina vjeruje kako treba raditi na vladavini prava u svijetu, ako je nužno i vojnim operacijama, ali da niko želi biti ponovo izložen riziku neuspjeha poput Srebrenice.
Prijavi grešku


Komentari (21)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...