Sporne nadležnosti
16

Sporo izdavanje građevinskih dozvola: Čeka se po šest mjeseci, investitori prisiljeni na krađu

Piše: Se. H.
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Radni sastanak o temi "Javno-privatni dijalog: Izdavanje građevinskih i okolinskih dozvola u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) - iskustva i praksa" održan je danas u Sarajevu u zgradi Privredne komore FBiH. Sastanak je održan u organizaciji Vijeća stranih investitora BiH – Foreign Investors Council (FIC), Regionalnog udruženja prostornih planera za istraživanje, razvoj i prekograničnu saradnju Zapadnog Balkana (RUPP IRIS) i Privredne komore FBiH.

Cilj sastanka je bio da se u partnerskom odnosu s predstavnicima relevantnih institucija razgovara o poteškoćama koje se tiču ishodovanja dozvola, kao i o drugim otvorenim pitanjima koja su od ključnog značaja za efikasno poslovanje stranih, ali i domaćih investitora i uspješnu realizaciju investicionih projekata u BiH, te da kroz zajednički dijalog pokušamo kreirati povoljnija rješenja koja će omogućiti lakše poslovanje i priliv novih investicija.

Ono što je istaknuto kao najveći problem na današnjem sastanku jeste što mnogi propisi na federalnom nivou nisu harmonizirani, zakoni koji propisuju izdavanje građevinskih dozvola nalaze se na različitim nivoima, općinskim, kantonalnim i federalnim.

"Pojedina ministarstva ušla su u nadležnost Federalnog Ministarstva prostornog uređenja, što otežava investitorima da na lakši način dolaze do lokacijskih dozvola, tj. odobrenja za gradnju", rekao je Ivan Topić, savjetnik federalnog ministra prostornog uređenja.

"Svaku odluku prethodno moraju odobriti Federalna Vlada i Parlament i kada saglasnost dođe u federalno ministarstvo prostornog uređenja, može se desiti da se građevinska dozvola ne može izdati iz nekih drugih razloga, što dovodi do situacije da se u upravnom postupku negira odluka zakonodavnog tijela", naglasio je Topić i dodao kako federalno ministarstvo ima dovoljno kapaciteta da samostalno izdaje ovakve dozvole bez ikakvog uplitanja Parlamenta FBiH.

Dodatni problem je, prema njegovom mišljenju, što sistem tjera građane i investitore u krađu. Često se dešava da od parcele ne mogu napraviti vlasništvo 1/1, što je bitno kod traženja kredita i sl. i tada pribjegavaju nelegalnoj metodi: na zemljištu koje je državno i nije otkupljeno naprave objekt i onda sistemom legalizacije legaliziraju krađu i gradnju i brže dođu do vlasništva i kredita.

Šaćir Šošević, predsjednik Regionalnog udruženja prostornih planera za istraživanje, razvoj i prekograničnu saradnju Zapadnog Balkana rekao je kako se ovi problemi vrlo sporo rješavaju.

"Prema izvještaju Svjetske banke, u prošloj godini nismo se poboljšali ni milimetar. Brojni su razlozi za to, a neki od njih su nedovoljna usaglašenost zakona i zakonskih procedura, zatim nedovoljna organizovanost i obučenost kadra te uvođenje digitalizacije koje ide sporo", rekao je Šošević.

Za dobijanje građevinske dozvole u BiH u prosjeku treba pola godine, a neka od rješenja su efikasnije usaglašavanje zakonskih propisa, efikasnije usaglašavanje procedura i prebacivanje određenih obaveza s eksternih institucija na organe uprave, tj. da oni pribave dobar dio saglasnosti, a ne da to rade investitori, jer tako gube vrijeme, a ne znaju ni kome da se obrate.

Almin Mališević, direktor sektora za industriju i uslugu Privredne komore BiH, naglasio je kako je pad investiranja u BiH u posljednjih nekoliko godina evidentan. Neki investitori odustaju od prvobitne namjere investiranja, međutim, oni koji su investirali, ostali su i šire svoje poslove i to je pozitivna stvar.

Općina Tešanj jedna je od općina koja je prepoznala interese investitora i trudi se da ih stalno zadovolji.

"Općinsko vijeće je odigralo ključnu ulogu jer je usvojilo odluku za pojednostavljenje ovih zakonskih procedura. Mi smo rokove za izdavanje dozvola sveli na manje od onih predviđenih zakonom", rekla je Nermina Bešlagić, viša stručna saradnica za urbanizam i prostorno planiranje Općine Tešanj.