Izazov za državnu vlast
26

Sporni zakon o "imovini RS-a" je objavljen: Da li će Šestorka zajednički nastupiti sa SDA

S. Š. U.
Šta će odlučiti predstavnici Šestorke u Parlamentu BiH (Foto: T. S./Klix.ba)
Šta će odlučiti predstavnici Šestorke u Parlamentu BiH (Foto: T. S./Klix.ba)
Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS-u objavljen je u Službenom glasniku tog entiteta. Time je otvorena mogućnost za brzo osporavanje zakona pred Ustavnim sudom BiH.

Nakon što je zakon objavljen, svi ovlašteni predlagači koji imaju spreman zahtjev za ocjenu ustavnosti mogu ga predati Ustavnom sudu BiH nakon proteka vacatio legisa, odnosno pauze između vremena kada je zakon objavljen do njegovog stupanja na snagu.

Zahtjev Ustavnom sudu BiH mogu uputiti ovlašteni predlagači, što su član Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

Do sada se u ovakvim slučajevima tražilo i određivanje privremene mjere kojom se zabranjuje primjena zakona do konačne odluke Ustavnog suda, ali to vjerovatno neće biti slučaj, pa će biti potrebno da se u proces aktivno uključi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt budući da je OHR direktno umiješan u pitanje državne imovine.

Visoki predstavnik prošle godine je odlučio dopuniti Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom na način da u nju uključi i odluke Ustavnog suda.

Radi se o odlukama o poljoprivrednom zemljištu te o rijekama, šumama i šumskom zemljištu, a Schmidt je na taj način, slijedeći odluke Ustavnog suda BiH, dalje utvrdio specifikume državne imovine.

Schmidt je prošle godine prvi put upotrijebio Bonske ovlasti upravo donošenjem Naloga o obustavi primjene zakona o nepokretnoj imovini RS-a.

Ovakve odluke visokog predstavnika na snagu stupaju odmah, pa ostaje da se vidi šta će Schmidt uraditi nakon što su vlasti manjeg bh. entiteta nastavile da ignoriraju i njegove, kao i odluke Ustavnog suda u predmetima državne imovine.

SDA i Šestorka

Budući da je pitanje državne imovine jedno od ključnih političkih pitanja kojima će se političari u BiH morati baviti ove godine, ostaje da se vidi ponašanje stranaka sa sjedištem u Sarajevu, a koje participiraju u državnoj vlasti, a u vezi sa državnom imovinom budući da je sporni, a već osporeni zakon vlasti RS-a direktno djelo partnera njihovih partnera nove vlasti na državnom nivou - SNSD-a.

Iz NiP-a su ranije istakli kako podržavaju zastupnike Trojke u Parlamentarnoj skupštini BiH u podnošenju zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS-a pred Ustavnim sudom BiH.

Vjerovatno su time mislili na Denisa Zvizdića ili Kemala Ademovića koji su ovlašteni predlagač budući da su predsjedavajući odnosno zamjenici predsjedavajućeg domova Parlamenta BiH.

SDA je saopćila da već ima spreman zahtjev koji namjeravaju putem ovlaštenog podnosioca uputiti Ustavnom sudu BiH budući da ima potreban broj zastupnika u Parlamentu BiH koji su ovlašteni predlagači.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović već je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti u ovom slučaju, ali prije stupanja zakona na snagu, 21. februara.

Također će i član Predsjedništva BiH Željko Komšić Ustavnom sudu podnijeti isti zahtjev.

Ustavni sud će svakako spojiti zahtjeve o ocjeni ustavnosti zakona RS-a budući da se radi o istoj materiji.

Ostaje da se vidi da li će se stranke Šestorke dogovoriti sa SDA o ovom pitanju, a u vezi zahtjeva koji treba biti upućen Ustavnom sudu što bi značilo djelovanje šireg probosanskog bloka u Parlamentu BiH ili će pak ići sa vlastitim zahtjevom.

Također, pitanje je i da li će Šestorka u prvi plan staviti naprimjer Zvizdića koji bi mogao podnijeti zahtjev Ustavnom sudu BiH tako se ipak držeći na svojevrsnoj distanci od toga da određeni broj delegata u Parlamentu BiH podnosi zahjeve koji osporavaju zakone partnerskog SNSD-a.

Tako bi SNSD mogao steći dojam da i NiP poput SDP-a ima određene kadrove koji "soliraju" i imaju vlastite zacrtane političke puteve, a da će se rukovodstva stranaka ipak voditi parolom da će razgovarati o "stvarima oko kojih se mogu dogovoriti".