Slučaj džamije Ćurčinica u Livnu
0

Sporna odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika

SRNA
Obnova džamije Ćurčinica u Livnu, koja je oštećena u proteklom ratu, nije bila sporna ni prije, a nije to ni sada, ali je sporna odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, koja je proglašavanjem ove džamije nacionalnim spomenikom "skočila sebi u stomak", izjavio je predsjednik Kluba HDZ-a BiH u Domu naroda parlamenta BiH Mate Franjičević.

Franjičević je upozorio da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, koja je osnovana Dejtonskim sporazumom, učinila nevjerovatan presedan konstatujući da džamiju Ćurčinica ne treba obnavljati nego da se umjesto toga može graditi nešto što, kako je rekao, nema nikakve veze sa nacionalnim spomenikom.

"U slučaju Ćurčinice riječ je o očiglednom i klasičnom primjeru zloupotrebe položaja i ovlaštenja  ove komisije, koja je odlukom o proglašenjem džamije nacionalnim spomenikom učinila ključnu grešku, ali su njene odluke iznad svih drugih propisa u ovoj oblasti i moraju im se prilagođavati svi drugi propisi", rekao je Franjičević za lokalne livanjske medije. 

Prema njegovim riječima, upravo zbog te činjenice nema nikakve važnosti to što se odluka Komisije o proglašenju Ćurčinice nacionalnim spomenikom kosi sa Urbanističkim planom Livna, a Ministarstvo građevinarstva i prostornog uređenja FBiH, kako je rekao, izdalo je urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu jer je moralo slijediti tu odluku, kao i svi niži nivoi vlasti sve do opštine.

"Zbog svega ovoga u ovom slučaju mora se ići na osporavanje odluke o proglašenju džamije nacionalnim spomenikom, a to je moguće jedino podnošenjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH, dok je traženje pravnih lijekova na nekim nižim nivoima samo besmisleno i nepotrebno gubljenje vremena i energije", pojasnio je Franjičević.

Komentarišući zaključak Opštinskog vijeća Livna od 1. decembra za pokretanje postupka ocjene zakonitosti odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Franjičević je rekao da taj zahtjev mogu podnijeti samo članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, te predsjedavajući oba doma Parlamentarne skupštine BiH i njihovi zamjenici.

"Kad je riječ o hrvatskim predstavnicima koji to mogu učiniti, to su zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Dragan Čović i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Božo Ljubić", poručio je Franjičević.