Cilj analize je da bosanskohercegovačku javnost upozna sa svim što je urađeno do danas na icentifikaciji tog dijela bh. granice i da ih podsjeti na posao koji su uradili ekspertni timovi obje zemlje, rekao je Perković, prenosi agencija Anadolija.
Stručna tijela su odradila svoj dio posla, dodao je on, a evidentno je da je problem u političkim tijelima BiH i Hrvatske.
"U analizi i stoji da treba ratificirati sporazum između dvije zemlje, kroz zajedničku izjavu na nivou najviših tijela iskazati spremnost da se pristupi korekciji granice tamo gdje je to opravdano, u interesu građana koji žive na tom prostoru ili kvalitetnije kontrole granice, te otvoriti razgovore o mogućnosti pristupa i realiziranju prava BiH sukladno konvenciji UN-a o pravu mora", pojasnio je Perković. On je dodao da se analiza ne bavi pitanjem gradnje Pelješkog mosta, te da ono nema veze sa identifikacijom granica između ove dvije zemlje.
Bivši ambasador BiH u Hrvatskoj Zlatko Dizdarević podsjetio je da je bio svjedokom cijele situacije kao ambasador u Hrvatskoj od 2001. do 2005. godine, te da sve posmatra iznutra.
"Nije riječ samo o sporazumu o granici. Sporazum je sjajan u načinu u kojem je pripremljen, i to je, koliko ja znam, jedan od najbolje pripremljenih sporazuma od stvaranja BiH do danas na ekspertnom nivou. Onoga časa kad je prešao sa ekspertnog nivoa na politički plan, tog časa je blokiran i biće sve dotle dok situacija u BiH bude takva kakva je", istakao je Dizdarević, dodavši da cijelu priču doživljava kao ilustraciju situacije u BiH, a ne samo kao pitanje jedne civilizacijske obaveze između dvije države.
Sporazum koji su potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman pokazuje da su oni u političkom smislu bili zreliji, odgovorniji, praktičniji ljudi nego današnje vlade, kazao je profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz, dodavši da su pozadinske rasprave o sporazumu o granicama između BiH i Hrvatske korištene za homogenizaciju na nekoj od političkih osnova.
"Sve to u praktičnom smislu doprinosi užasu od života ljudi u pograničnim zonama. Ako pažljivo analiziramo raspravu o granici, onda ćemo vidjeti da je bošnjački nacionalizam u medijima širio fantazme o luci u Neumu, a da je hrvatski nacionalizam sa čuvenim mostom pokušavao da izvrši unutarnju homogenizaciju, pri čemu je SDP pokušavao da ospori Tuđmanu patriotizam", naglasio je Kazaz.
Paradoks cijele priče vidi se kod ljudi koji žive u pograničnom području i kojima to u svakom smislu remeti životnu svakodnevnicu, mišljenja je Kazaz. Nedoraslost vladajućih struktura i u Hrvatskoj i u BiH pokazuje da oni ne razumiju međunarodnu diplomatiju i međunarodne odnose, te da nisu sposobni da iskoriste stručno mišljenje i naporan rad stručnjaka, a sve u cilju da bi jeftinom patriotskom pričom dobili pokoji glas, zaključio je Kazaz.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
