BiH
95

Spomenik uništen ili obnovljen: Ko će ispaštati zbog hotela Zagreb?

Piše: I. P.
Sarajlije su napokon ugladale rekonstruisani hotel Zagreb, a nakon višedecenijskog rugla koje je obilježavalo Marijin Dvor. Ipak, da ništa nije jednostavno u BiH pokazuje i pojava problema - objekat navodno nije obnovljen u skladu sa preporukama.
Izgled objekta prije 1933. (Foto: Historijski arhiv Sarajevo)
Izgled objekta prije 1933. (Foto: Historijski arhiv Sarajevo)

"Problem zvuči složeno, al je u biti jako jednostavan. Komisija za čuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je građevinu hotel Zagreb i odredila je mjere zaštite i mjere restauracije i rehabilitacije objekta. Prema sadašnjem stanju na terenu jasno je da se prilikom intervencije na tom objektu nisu ispunile instrukcije Komisije i ona je na svojoj prošloj sjednici održanoj početkom novembra utvrdila to stanje, a za sljedeću sjednicu koja je planirana 12. i 13. decembra mi ćemo donijeti konačan stav vezan za taj slučaj“, rekao je predsjedavajući Komisije Dubravno Lovrenović za Klix.ba.

Potrebno je istaći se problem oko reizgradnje hotela Zagreb ne odnosi na njegov raniji izgled. Naime, pod zaštitu države stavljen je objekat zatečen 2011. godine, tačnije njegova verzija poslije posljednje intervencije nakon Drugog svjetskog rata.

Izgled objekta nakon 1933. (Foto: Historijski arhiv Sarajevo)
Izgled objekta nakon 1933. (Foto: Historijski arhiv Sarajevo)

Na naše pitanje da li će biti potrebna ponovna reizgradnja objekta, Lovrenović je istakao da je stav Komisije onaj koji ide u pravcu čuvanja svakog detalja građevine, odbivši da špekuliše o zvaničnoj odluci prije zakazane sjednice.

“Ja trenutno ne mogu znati stav kolega i kolegica iz Komisije, ali intervencije koje su izvedene su potpuno neprimjerene“, rekao je Lovrenović napomenuvši da je zakonska obaveza Komisije propisivanje mjera zaštite.

“Ako usporedite ono što je propisano odlukom i ono što je izvedeno na terenu vidjet ćete da postoji jedna ogromna razlika između toga. Mi smo zbog toga izgubili jedan nacionalni spomenik u reprezentativnom dijelu Sarajeva“, naglasio je Lovrenović

Posljednja adaptacija nakon 1945. (stanje prije rušenja) (Foto: Klix.ba)
Posljednja adaptacija nakon 1945. (stanje prije rušenja) (Foto: Klix.ba)

Prema trećem dijelu Odluke o proglašenju nacionalnog spomenika, na hotelu Zagreb mogli su se vršiti samo određeni radovi:

1. Isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi tekućeg održavanja, radovi koji osiguravaju održivu upotrebu objekta i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika uz odobrenje i stručni nadzor.

  1. Prilikom radova obavezno је očuvati historijsku slojevitost objekta nastalu kao rezultat modernističkih intervencija.

  2. Rehabilitaciju objekta treba izvesti u skladu sa savremenim standardima za konzervaciju, uz mogućnost određenih adaptacija.

  1. Prilikom radova na konstruktivnoj sanaciji, konzervaciji i restauraciji koristiti u najvećoj mogućoj mjeri izvorne materijale i vezivna sredstva uz mogućnost primjene savremene konstrukcije kojom bi bila omogućena stabilizacija vanjskih zidova.

  2. Dopuštena je adaptacija prostora u cilju njegovog prilagođavanja savremenim potrebama (instalacije grijanja i drugi radovi vezani za enterijer) pod uslovom da se sačuvaju stilske karakteristike.

  3. U enterijeru je obavezno očuvanje postojećeg centralnog stepeništa.

Objekat nakon rekonstrukcije (Foto: Klix.ba)
Objekat nakon rekonstrukcije (Foto: Klix.ba)

“Stanje na terenu je neodrživo i neko za ovo mora odgovarati. Komisija ne može bdijeti nad sprovedbom svojih odluka, ali nadležna ministarstva mogu. Morat će se ući u genezu cijelog slučaja – ko je izdao odobrenje i pod kojim uslovima“, zaključio je Lovrenović dodavši da će se Ministarstvu prostornog uređenja, Ministarstvu kulture i Zavodu za zaštitu spomenika uputi zvanični dopis i stav Komisije.

Investitor misli drugačije

"Za negodovanje Komisije saznali smo preko novina, niko nam se nije službeno obratio“, rekao je Ivan Šego u ime investitora Dinke Pinezić, dodavši da je trenutno stanje objekta potpuno u skladu sa Odobrenjem za rehabilitaciju koje je izdano od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja dana 29.10.2013. godine.

"Provedena je sva zakonska procedura za dobivanje dozvole uključujući objavu poziva za uvid u glavni projekat pa nam nije jasno zašto bi se sad neko javio da nije zadovoljan projektom a imao je priliku intervenirati prije izdavanja odobrenja za rehabilitaciju kako je to zakonom propisano. Nakon izdavanja odobrenja također se čekalo 30 dana da se vidi jeli pokrenut upravni postupak protiv rješenja i nakon roka je stavljena klauzula pravosnažnosti na odobrenje i mi smo krenuli u radove kako je to predviđeno zakonom. Izvođenje nadzire Zavod za zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta na način da je imenovan konzervatorski nadzor kako je u odobrenju naznačeno i zakonom propisano. Ne treba ni spominjati da su nam bile razne inspekcije a nalazi istih su da se sve izvodi u skladu sa odobrenjem i zakonom“, objasnio je Šego naglasivši da ih ništa ne iznenađuje, a nakon što su dobili odobrenje za rekonstrukciju tek nakon šest godina.

"Odnos investitora sa vlastima je korektan nakon što nam je izdano odobrenje jer želimo napokon završiti sa time. Držimo se odobrenja i pravila i to je cijeli odnos, mi smo legalisti i želimo samo privesti kraju ovu noćnu moru“, zaključio je Šego podsjetivši da će zvanično otvorenje objekta, ukoliko sve prođe bez kočnica, biti upriličeno za nekoliko mjeseci.