Američke sankcije
34

Špirić na javne procese mogao utjecati s pozicije šefa Komisije za nadzor nad OSA-om

Piše: Ervin Mušinović
Foto: N. G./Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Iako predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik tvrdi da je Nikola Špirić bio samo "opozicioni zastupnik" u Parlamentarnoj skupštini BiH, činjenice ipak govore da je Špirić mogao utjecati na javne procese s pozicije predsjedavajućeg Zajedničke komisije Parlamentarne skupštine BiH za nadzor nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) BiH.

"Koliko sam mogao da vidim, priča se o tome da je Špirić nešto radio dok je bio zastupnik i to opozicion zastupnik. Ovo je jedinstveno u političkoj historiji i političkom sistemu u svijetu da se opozicioni zastupnik tretira na ovaj način. Obično to budu ljudi iz vlasti", smatra Dodik.

On ističe da je Špirićeva krivica što nije htio prihvatiti "antisrpski rad" OSA-e BiH, odnosno jer nije želio legalizovati prisluškivanje predsjednika RS-a, predsjednika Srbije i premijerke RS-a.

Dodik, vjerovatno svjestan Špirićevih aktivnosti na mjestu predsjedavajućeg Zajedničke komisije Parlamentarne skupštine BiH za nadzor nad OSA-om, svjesno povezuje uvođenje sankcija s OSA-om.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH jasno je navela da je Špirić ometao javne procese tokom svog mandata kao člana Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Dodik zaboravlja da se Špirić duže vrijeme nalazio na poziciji predsjedavajućeg Zajedničke komisije za nadzor nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) BiH odakle je itekako mogao ometati javne procese.

U tom kontekstu posebno je zanimljiva višemjesečna hajka SNSD-a i medija bliskih ovoj političkoj stranci (poput RTRS-a) na Obavještajno-sigurnosnu agenciju BiH i njenog direktora Osmana Mehmedagića.

SNSD traži da se njihovi funkcioneri ne istražuju

SNSD-u su posebno smetale aktivnosti državne agencije u odnosu na vlast RS-a zbog čega je Dodikova stranka skoro pa otvoreno tražila da se njihovi funkcioneri amnestiraju od istraga. Na dnevni red u manjem bh. entitetu postavljena je šizofrena tvrdnja da političare iz RS-a prisluškuju zbog toga što su Srbi, a ne zato što su umiješani u kriminal.

Podsjećanja radi, OSA BiH funkcioniše u skladu sa Zakonom o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH i niko do sada nije utvrdio da je u radu ove agencije ikada postojao ijedan propust koji se odnosio na nezakonito prisluškivanje. Šta više, Komisija za nadzor nad OSA-om u nekoliko navrata konstatovala je da Mehmedagić svoj posao obavlja profesionalno, odnosno da ne krši zakon.

Zastupnički dom PSBiH smijenio je na sjednici održanoj 27. jula 2017. godine Nikolu Špirića s mjesta predsjedavajućeg Komisije za nadzor nad OSA-om zbog sumnje u slanje lažnih zaključaka rukovodstvu OSA-e.

Koliko je SNSD-u zasmetala ova odluka najvišeg organa zakonodavne vlasti najbolje govori informacija da su svi SNSD-ovi zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH napustili sve parlamentarne komisije zbog Špirićeve smjene.

Vlast u RS-u ni u jednom trenutku nije tumačila posebne istražne radnje, koje navodno sprovodi OSA, na način da ih državna agencija sprovodi u skladu sa Zakonom o OSA-i koji jasno navodi da je OSA, između ostalog, zadužena za suzbijanje sabotaža usmjerenih protiv vitalne nacionalne infrastrukture BiH ili na drugi način usmjerenih protiv BiH, organizovanog kriminala usmjerenog protiv BiH ili štetnog po sigurnost BiH na bilo koji drugi način i tako dalje.

SNSD nije jedina politička stranka koja je u proteklom periodu napadala OSA-u. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović optužio je OSA-u za vođenje paralelnih sistema, ističući da oni ne mogu pratiti i prisluškivati člana Predsjedništva BiH po potrebi i zadatku, dok je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić tvrdio da je OSA pukla po šavovima.

Javnosti još uvijek nije poznato da li Tužilaštvo BiH, kojim u svojstvu vršiteljice dužnosti glavne tužiteljice upravlja Gordana Tadić, uopće ima formiran predmet koji se odnosi na navodni kriminal Nikole Špirića u aktuelnom mandatu zakonodavne vlasti.

Snažnu poruku o radu pravosudnih institucija i vladavini prava u BiH šalje i informacija da u trenutku dok Sjedinjene Američke Države uvode sankcije Špiriću, Tužilaštvo BiH ne poduzima ništa. To dokazuje činjenica da se Špirić i danas nalazi na slobodi, odnosno na mjestu državnog parlamentarca.

Šta radi Tužilaštvo BiH?

Ovim povodom kontaktirali smo Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH tražeći odgovor na pitanje kako je moguće da zvanična američka administracija ima informacije o kriminalnu bh. zastupnika, zbog čega mu u konačnici i uvodi sankcije, a pravosuđe BiH nema.

"Želimo vas informisati da su nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) propisane članom 17. Zakona o VSTV-u BiH te vas podsjetiti na princip nezavisnosti u radu pravosudnih institucija", rečeno nam je iz VSTV-a.

To znači da se VSTV BiH proglasio nenadležnim za ovaj slučaj odbijajući dati komentar i na to kakva poruka se šalje bh. javnosti koja generalno nema povjerenje u pravosudne institucije.

Srpska demokratska stranka (SDS) ranije je prozvala vršiteljicu dužnosti glavne tužiteljice Gordane Tadić, a koja se prijavila na aktuelni konkurs za glavnog državnog tužioca, da je kadar predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

"Da je drugačije i da SDS i Savez za promjene imaju makar minoran utjecaj na pravosuđe, mi bismo od tužilaca tražili da budu nemilosrdni u obračunu s organizovanim kriminalom i korupcijom i sasvim je sigurno da bi lopovi danas bili tamo gdje im i jeste mjesto – iza rešetaka", navedeno je tada u saopćenju.

Slična situacija se desila i u odnosu na predsjednika RS-a Milorada Dodika kojem su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno zbog neustavnog referenduma o Danu RS-a.

Dok su SAD jasno naznačile da je Dodik krivac za neustavni referendum, Tužilaštvo BiH nije Dodika ni obuhvatilo predmetom koji je na kraju završio odbijanjem u Sudu BiH.