Špirić je naglasio da je ta bilateralna suradnja imala dobre rezultate i u oblasti ekonomije, što je potvrdio podacima da je BiH imala u 2003. godini sa mađarskom pokrivenost izvoza-uvozom svega 3 posto, što je na štetu BiH, dok podaci iz prvih 8 mjeseci ove godine govore da je BiH iz Mađarske uvezla robe oko 115 miliona eura, a izvezla 65 miliona eura, što govori o pokrivenosti izvoza uvozom oko 60 posto.
BH-delegacija je u Mađarskoj potpisala sporazum o uspostavi okvirnog programa za financijsku suradnju u visini 15,8 miliona eura. Odnosi se na rješavanje problema vodosnabdijevanja i otpadnih voda u općini Tuzla, kao i na program upravljanja vodom i otpadnim vodama u općini Čitluk. Riječ je o povoljnim sredstvima s grejs periodom od godinu i pol, rokom otplate do 10 godina i povoljnim kamatnim uvjetima.
Dvije zemlje su potpisale i izjavu o razumijevanju vezano za grupu od 22 izbjegle osobe iz BiH koje Mađarska ugošćuje više od 13 godina.
"Ta izjava govori da ćemo uz pomoć međunarodne zajendice pokušati izgraditi uvjete u BiH za povratak tih jjudi i brigu o njima, jer se radi o hendikepiranim osobama", kazao je Špirić.
On je posebno zadovoljstvo izrazio prisustvom na bilateralnom ekonomskom forumu koji su održali privrednici iz BiH i Mađarske. učestvovalo je više od 100 kompanija iz obiju zemalja. Mađarski premijer i predsjedavajući VM BiH podržali su takvu vrstu suradnje, što je rezultiralo najavom da će na proljeće isti takav forum biti održan u BiH gdje će se analizirati sve što je urađeno na unaprjeđenju ekonomske, kulturne i svih drugih oblika suradnje.
Prema Špirićevm riječima, veliko interesovanje je pokazano za suradnju u oblastima turizma, građevinarstva, drvne, prehrambene i poljoprivredne industrije.
"Sada je na bh. kompanijama da trasiraju nove puteve suradnje i da biznis bude dvostran. Ja mogu obećati da će Vijeće ministara BiH i premijer Mađarske učiniti sve da administrativne barijere uklanjamo na putu komotnije suradnje ljudi iz biznisa", kazao je.
Od Mađarske je zatražena pomoć za saniranje posljedica suše i vezano za rast cijena osnovnih životnih namirnica, prije svega hljeba u BiH. Mađarski premijer je dao uvjeravaje da je ta zemlja spremna, vezano za otkup žitarica za njene potrebe i za kontigent od po 20.000 tona pšenice i kukuruza (po 20.000 tona za robne rezerve entiteta) koliko je Špirić i zatražio ustupiti pod istim ili povoljnijim uvjetima Bosni i Hercegovini.
"Sada je potez na vladama entiteta, da u dogovoru s ministrom Slobodanom Puhalcem, do petka ekspliciraju svoje namjere da obavijestimo resorno ministarstvo preko ambasade i premijera i taj posao završimo kako bismo umirili one koji, koristeći elementarne nepogode, žele dizati cijene hljeba i namirnica od žita i brašna", kazao je Špirić.
Predsjedavajući vijeća ministara BiH susreo se u Mađarskoj i sa predsjednikom Laszlom Solyomom kao i predsjednicom nacionalne skupštine te zemlje Katalin Szili. Iz tih susreta zabilježena je spremnost Mađarske da podari BiH svoja iskustva na putu ka evoroatlantskim integracijama.
U tom smislu Mađarska će 27. i 28. septembra organizirati konferenciju parlamenata u Budimpešti s ciljem da predsjednicima parlamenata jugoistočne Evrope prenese vlastita iskustva na putu ka ujedinjenoj Evropi.
Špirić je naglasio da je tokom ovoga boravka u Mađarskoj završeno pregovaranje oko sporazuma o socijalnom osiguranju te da će on biti veoma brzo poptpisan.
Iskazana je spremnost za otpočinjanje pregovora za sporazume o carinama i carinskom nadzoru, kao i pregovor o suradnji u oblastima riječnog i željezničkog transporta.
Mađarske kompanije su pokazale veliko interesovanje za učešće u izgradnji velikih infrastrukturnih projekata u BiH kao što je koridor 5c.
